| Život u Primišlju deset godina nakon «Oluje» |
 |
Struja je u centar mjesta stigla lani, a u međuvremenu su sve kuće na nju priključene. Prema popisu stanovništva u Primišlju sada ima 386 mještana. «To nije realna brojka, ali ima puno šansi da postane», kaže Milan Preradović, predsjednik Dobrotvornog društva «Primišlje». On hvali i slunjske policajce koji često pomažu povratnicima. Recimo, uzmu recept i donesu im lijek iz apoteke. «I to je doprinos suživotu», kaže Preradović 
|
|
| Sabor u Krupi |
|
| Na narodnom saboru kod manastira Uspenija Presvete Bogorodice, poznatijem kao manastir Krupa, u nedjelju 28. augusta okupilo se više od tri hiljade vjernika i gostiju iz sjeverne Bukovice, Like, te «privremeno odsutnih» iz SCG, RS i evropskih zemalja
|
|
| Knjižnica - oaza kulture u u Plaškom |
|
| Knjižnica u Plaškom u sličnoj je situaciji kao i mnoge u područjima zahvaćenih ratnim i poslijeratnim razaranjima. U toj knjižnici, osnovanoj 17. marta 2003. godine i smještenoj u zgradi na početku puta prema Saborskom u kojoj je do kraja rata bio dječji vrtić, po riječima knjižničarke Milane Medaković ima oko 3500 knjiga, odnosno nešto manje naslova jer kako kaže, ima malo dvostrukih primjeraka
|
|
| SKUD «Jovan Lazić» u Kanjiži |
|
| SKUD «Jovan Lazić» iz Belog Manastira gostovao je od 19. do 21. avgusta u Kanjiži, «gradu tišine» na obali reke Tise, u matici zemlji, na poziv tamošnjeg Srpskog kulturno-umetničkog društva (SAKUD) «Sveti Sava» osnovanog u decembru 1998. To je kanjiško društvo značajan pokretač srpske kulture i tradicije u svome gradu u kojem od 13 hiljada stanovnika Srbi čine samo sedam posto
|
|
| Obilježavanje svetog Ilije na Kordunu |
|
| Sveti Ilija je kod Srba u Hrvatskoj vrlo cijenjen svetac i česta slava, a na crkveno-narodne skupove koji se tog dana održavaju ljudi dolaze sa svih strana, od onih koji žive u tom selu, preko onih koji žive u drugim dijelovima Hrvatske a porijeklom su iz tog kraja, sve do izbjeglica iz SCG ili iseljenika iz trećih zemalja koji ne bi izdržali a da ne vide kako je u zavičaju.
|
|
| Stokokradice ordiniraju na području općine Krnjak, policija ništa ne poduzima |
|
| Među povratničkim stanovništvom na Kordunu u posljednje se vrijeme odigrava prava drama: grupe provalnika i pljačkaša upadaju u dvorišta i staje i kradu ovce, janjce, telad, vrijedne poljoprivredne priključke, strojeve i pokućstvo. «Na prijavljenu krađu teleta od 200 kila koja se dogodila 16. jula policija do danas nije izašla na uviđaj. Razočaran sam radom policije i mogu reći da u Krnjaku nismo više sigurni», kaže načelnik općine Rade Kosanović
|
|
| Episkop Lukijan osvetio kamen temeljac za crkvu u Silašu |
|
| Na sam Ilindan Episkop osječkopoljski i baranjski Lukijan, uz sasluženje mnogobrojnog sveštenstva, blagoslovio je u Silašu, mestu koje pripada opštini Šodolovci nedaleko Osijeka, kamen temeljac za izgradnju svetog hrama posvećenog svetom proroku Iliji. Naime, u Silašu je toga dana hramova slava, premda meštani do sada nisu imali hram u kojem bi se pomolili Svetom Ocu, gde bi se krstili i venčavali.
|
|
| Japan sa 500 hiljada kuna pomaže izgradnju vodovoda u Donjem Budačkom |
|
| Na području kordunaške općine Krnjak proces povratka sporo teče. Razlozi za takvo stanje su dobro poznati: spor povrat imovine i obnova devastiranih i spaljenih kuća, problem sa zbrinjavanjem bivših nosilaca stanarskog prava, ekonomska i socijalna zaostalost.
|
|
| Savo Zlatić: Bolnicu nikad nitko nije izdao |
|
| Bila je to prava bolnica, kroz koju je do kraja rata prošlo više od pet hiljada ranjenika i bolesnika. Narod nam je nosio sve što nam je bilo potrebno. Imali smo i dovoljno lijekova, jer je u svim bolnicama u okolnim gradovima, pa i u Zagrebu, netko od liječnika surađivao s nama i slao nam lijekove i svu potrebnu opremu. Iako me poslao na Goli otok, ja i dalje cijenim Tita i smatram ga najvećom ličnošću koju je imala Hrvatska i zato sam bio jedan od osnivača Društva «Josip Broz Tito»
|
|
| Dodatak udžbenicima za najnoviju povijest kao početak normalnog razmišljanja o povijesti |
|
| Usprkos obećanjima hrvatskih vlasti, nakon operacije «Oluja» počinjena su ubojstva nekoliko stotina srspkih civila, te pljačka i palež napuštene srpske imovine; Izbori u Hrvatskoj bili su slobodni, no izborni zakoni prilagođavali su se vodećoj političkoj stranci - samo su neki od zaključaka separata koji je izazvao brojne komentare. «Ne smije nam se dogoditi da stranci našoj djeci govore nešto o njihovoj domovini, a da oni o tome nemaju pojma», kaže jedan od autora separata Tvrtko Jakovina
|
|
| U Zagrebu je od 20. do 24. lipnja održana 39. Međunarodna smotra folklora |
|
| Povodom obilježavanja Godine žene, smotra je tematski bila fokusirana na izvođenje tradicijskih kraljičkih obreda koje na našim prostorima izvode žene pod nazivima «Ljelje», «Križarice», «Filipovčice» i dr. Kraljički su se obredi još od antičkih vremena održali i na našim prostorima, osobito u istočnoj Slavoniji, Srijemu i Baranji, te u sjevernoj Bosni, Bačkoj i ostalim regijama Srbije i Crne Gore. Tradicija kraljičkih obreda simbolizira proljetno obnavljanje i održava se u periodu od Cvjetnice do Duhova
|
|
| Ljetna škola «Peroj 2005.» od 9. do 25. jula- Osjećaj slobode na crvenoj zemlji |
|
| Ovo je za nas preporod. Svi mi, iako iz raznih mjesta u Hrvatskoj, nosimo u sebi slično iskustvo, iskustvo povratnika i probleme koje taj život nosi - kaže Bojan Radočaj iz Udbine, koji najesen kreće u prvi razred Informatičke škole u Karlovcu. Dok još nije bio utvrđen termin održavanja škole, na adresu u Zagrebu stigle su želje mnogih da je pohađaju. Međutim, zbog ograničenosti prostora u parohijskom domu obje su grupe mogle brojiti po 25 učenika od prvog do osmog razreda. Onima koji su otputovali u Istru perojski su dani, unatoč čestoj kiši, u sjećanju ostali sunčani i nasmijani
|
|
| Dragan Crnogorac: ZVO se ne sme ugasiti |
|
| Dužnost sam prihvatio iz više razloga. Jedan od najvažnijih je taj što smatram da ZVO mora postojati, zbog toga što je ta institucija nastala na odredbama Erdutskog sporazuma, a legitimitet su joj dali kako pismo namere hrvatske Vlade i njena odluka o osnivanju ZVO-a, tako i sami građani srpske nacionalnosti koji ZVO doživljavaju kao garanciju svog opstanka i egzistencije na ovim prostorima. ZVO mora da gleda u budućnost, tim pre što je ono zvezda vodilja preko koje su naši ljudi rešavali svoje probleme, kako one globalne tako i pojedinačne
|
|
| Džakula: Od jeseni u zapadnoj Slavoniji razvijamo poljoprivredna gospodarstva |
|
| Riječ je o našem pilot projektu razvoja tih gospodarstava i njihovom udruživanju u zadruge, a iskustva iz zapadne Slavonije kasnije bismo širili i na druga područja. Osim toga, startamo i s monitoringom provođenja Ustavnog zakona o manjinama. Na konkretnim ćemo mjestima pokazati kako se taj Ustavni zakon provodi i da li se opstruira. Svugdje gdje Srbi kao zajednica žive, oni moraju osjetiti da su ravnopravni građani i da država Hrvatska kroz svoje institucije računa na njih i uključuje ih u život
|
|
