| Pakračka eparhija SPC-a ponovno vlasnik knjižnične građe |
 |
Godine 1992. NSK preuzima brigu o knjižničnoj građi Pakračke eparhije, 23. 6. 2005. knjižnična građa je vraćena 
|
|
| Exit bogatiji no ikad |
|
| Petrovaradinski festival svake godine poboljšava svoju kvalitetu.
|
|
| Bijelo dugme ponovno u Zagrebu! |
|
| Oko 70 000 ljudi pokazalo je da rock'n'roll još živi s pjesmama Bijelog dugmeta.
|
|
| Umro dramski pisac Borislav Vujčić-Ulysses s Brijuna |
|
| Zadnji puta čuo sam Borislava Vujčića 31. siječnja ove godine. Nazavo me mobitelom i upitao kako ćemo ove godine popratiti u novinama pripreme za brijunski Tetatar Ulysses
|
|
| Radio Daruvar još uvijek ne želi emitirati emisiju srpske nacionalne manjine |
|
| Vijeće srpske nacionalne manjine od 2003. vodi borbu s gradskim vlastima i suvlasnicima Radio Daruvara oko emitiranja petnaestominutne emisije na srpskom jeziku jednom sedmično. Savjet za nacionalne manjine, smatrajući da je problem prvenstveno financijske prirode, donirao je 70 hiljada kuna, ali Srbima ni s novcem nije dopušten pristup Radio Daruvaru. Ove je godine kao razlog neuvođenja radijske emisije navedeno to da je ona češka u teškome stanju pa bi, eto, srpska emisija mogla loše djelovati na javnost
|
|
| Lidija Vukčević: Evropa živi svoju mnogoobraznost, a mi još uvijek svoja hajdučka nevremena |
|
| U Francuskoj sam se uvjerila da tolerancija, vjerska, etnička, spolna, ideološka, nije floskula nego djelatna praksa. Za razliku od njih, mi patimo od dječjih bolesti tranzicijskog postsocijalizma: vjera, narod, rasa, jezični purizam, antropološke studije, etnografija, beskrajna proizvodnja kiča na svim ravnima... Rad Pravoslavne gimnazije bit će velik kulturološki poduhvat, bit će to prestižna škola i za učenike hrvatske i drugih nacionalnosti, a njeni će maturanti biti dobro pripremljeni za Evropu produktivnih razlika
|
|
| Spasovska nedjelja u Daruvaru |
|
| Prvi dio proslave održane pred prepunom salom Češkoga doma bio je u znaku kraćih pozdravnih govora i ukazivanja na nepoštovanje onih dijelova Ustavnog zakona koji govore o omogućavanju uslova za rad vijeća, s obzirom da Daruvar spada u sredine u kojima vijeće ne dobija sva potrebna sredstva, a do kraja nije riješeno ni pitanje prostora za rad pododbora
|
|
| Borić: Što žene dobivaju ulaskom u EU? |
|
| Rada Borić feministička je aktivistkinja i teoretičarka. Živi na relaciji između Helsinkija, gdje radi kao lektorica hrvatskog jezika i vodi kolegij o kulturnoj povijesti Balkana i Zagreba, gdje je jedna od medijski najeksponiranijih glasnogovornica feminizma. Članica je Centra za ženske studije i predavačica feminističke kritike jezika, radila je u Centru za žene žrtve rata, autorica ženskih publikacija i trenerica za žene u politici. S Radom Borić razgovarali smo o feminističkom viđenju predstojećih nam evropskih integracija, o tome kakav život očekuju žene u Hrvatskoj pod EU kišobranom. Neizbježne su bile i stalne komparacije sa Zapadnom Evropom
|
|
| Miloš Popović: «Prosvjeta» nije srpska enklava, nego društvo otvoreno za sve ljude dobre volje |
|
| Naša snaga i bogatstvo je u raznolikosti grupe: među nama su ljudi raznih nacionalnosti, svih uzrasta i raznih zanimanja. Mnogi naši članovi pridružili su nam se u osjetljivo vrijeme i nije im smetalo što slikaju sa Srbima u Srpskom kulturnom društvu. Naravno, bilo je to i pitanje rizika, jer mnogi su Hrvati mogli ostati bez posla kad bi se saznalo gdje provode slobodno vrijeme. Smisao likovnih kolonija i susreta jesu, prije svega, druženja djece. Najmlađi stječu prijateljstva, predstavljaju svoj kraj i sebe crtežom i bojom. U Korenici mi je prišla jedna djevojčica i pitala me: «Mogu li dovesti svoju prijateljicu, ali ona je Hrvatica?»
|
|
| Obrazovanjem na srpskom jeziku i ćirilici obuhvaćeno više od četiri hiljade djece |
|
| Gimnazija «Katarina Branković Kantakuzen», koja u organizaciji Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zagrebu od naredne školske godine počinje s radom, imat će velik broj izbornih predmeta, prije svega stranih i klasičnih jezika. Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Mirko Marković najavio je da će SPC, Ministarstvo i Grad Zagreb učenicima koji dolaze iz unutrašnjosti ili izbjeglištva pomoći da imaju osiguran smještaj u đačkim domovima. Na pitanje kakav će se izgovor srpskog jezika koristiti u gimnaziji, Marković je rekao: «Ijekavski, kao što je u ovim krajevima uobičajeno»
|
|
| U Baranji gimnazijsko školovanje na srpskom pred gašenjem |
|
| Belomanastirska je Gimnazija ove školske godine imala 169 učenika raspoređenih u 11 odjeljenja. Od svih njih samo je 17 pohađalo nastavu na srpskom jeziku, a ove i prošle školske godine nije se mogao formirati razred za nastavu na srpskom jeziku zbog premalog broja prijavljenih učenika. Zato je realna mogućnost da će se u Baranji gimnazijsko školovanje na srpskom jeziku sasvim ugasiti - 2004. upisan je samo prvi razred u Ekonomskoj školi od pet učenika
|
|
| Obnova rada likovne kolonije u manastiru Krka - slikarski piknik za pamćenje |
|
| Učesnici likovne kolonije najprije su posjetili manastir Krupu, poklonivši o. Gavrilu osam završenih radova, dok su ostatak vikenda nadahnuće nalazili slikajući brojne motive u manastiru Krka. Bratstvo manastira Krke, mladi bogoslovi, kao i članovi kistanjske «Prosvjete», potrudili su se da se prijatelji iz Karlovca osjete više nego dobrodošli i da postanu neraskidivi dio Bukovice, Dalmacije i ove svetinje, a dodatnu težinu dvodnevnom druženju dala im je neskrivena podrška vladike Fotija
|
|
| Srbi sve popularniji među Hrvatima |
|
| Pozitivna ocjena za Rusiju porasla je od 14 posto 2001. godine na 47 posto ove godine. Slična je situacija i kod Srbije i Crne Gore, gdje je pozitivnu ocjenu 2001. dalo samo četiri posto ispitanih, dok je ove godine to učinilo njih 21 posto
|
|
| Simo Mraović na ukrajinskom jeziku |
|
| Upravo je izašlo ukrajinsko izdanje romana "Konstantin Bogobojazni" autora Sime Mraovića. Uz roman je objavljen i prijevod autorove posljedne zbirke pjesama Gmünd objavljene u Hrvatskog 2004. godine u izdanju Durieuxa nakon autorova stipendijskog boravka u austrijskom gradiću Gmünd
|
|
