'Crkva zaobilazi Jasenovac, ali ne i Bleiburg'

U spomen na 63. godišnjicu proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac, 22. travnja 1945., kod spomenika Cvije

'Ustaše su imale izdašnu pomoć većeg dijela katoličkog klera, koji i danas kao posljednji bastion brani taj poredak. Neki su svećenici ubijali', rekao je Ivan Fumić. U spomen na 63. godišnjicu proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac, 22. travnja 1945., kod spomenika Cvijet u Spomen području Jasenovac za sve žrtve toga logora održana je komemoracija, a njeni su sudionici poručili da se zločin počinjen prema ljudima samo zbog njihove različitosti ne smije zaboraviti, kako se ne bi ponovio. Predstavnici najviših državnih vlasti, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, izaslanica predsjednika Vlade, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Republike Stjepan Mesić, odajući počast žrtvama, istaknuli su da je moderna Hrvatska utemeljena na antifašizmu i opredjeljena za vrijednosti suvremene demokracije. Jedan od zatočenika jasenovačkog logora, Ivan Fumić, uputio je kritike državi i Katoličkoj crkvi. "Dok su oni, koji su nas zatvarali, još 1993. dobili mirovine i status političkih osuđenika, o nama se do danas nitko nije pobrinuo da nas obešteti, a nema koliko znam ni naznake da će to biti učinjeno", upozorio je Fumić. Fumić je ustvrdio da su "ustaše imale izdašnu pomoć većeg dijela katoličkog klera, koji i danas kao posljednji bastion brani taj poredak". "Mnogi svećenici unutar ustaškog poretka organizirali su ustaške organizacije, vršili pokatoločenje, a neki su i sami sudjelovali kao ubojice u ovom logoru. To je vjerojatno i razlog što vrh katoličke crkve u velikom luku zaobilazi Jaenovac, ali ne i Bleiburg", rekao je Fumić, dodajući da se ne smije "zaboraviti i one svećenike koji su bili na strani naroda i branili interese i slobodu naroda, kao i preko 1.600 katoličkih svećenika ubijenih u njemačkim koncentarcijskim logorima. Predsjednik Mesić pozvao je okupljene da čuvaju uspomenu i dokumente o ovim žrtvama jer živih je svjedoka sve manje. "I danas ima gadova koji će reći da je sve ovo bilo izmišljeno", rekao je, referirajući se na riječi bivšeg predsjednika SAD-a Dwighta Eisenhowera koji je na kraju 2. svjetskog rata tražio da se dokumentira sve o nacističkim logorima "jer će se jednog dana naći neki gad koji će reći da je sve to izmišljeno". Ovdje se ubijalo u ime jedne kvazi-države koja je zlorabila i kompromitirala hrvatsko ime. Zločini koji su ovdje počinjeni su stvarni, dokumentirani i "njih se ne može odagnati iz svjetske povijesti pa ni iz povijesti onih naroda iz čijih su redova dolazili naredbodavci i izvršitelji zakona". To naravno ne znači da je i jedna nacija genocidna, da je i jedan narod kao kolektivitet kriv, rekao je. "Priče o genocidnosti naroda i o kolektivnoj krivnji izmišljotine su poslijeratnih političara koji su njima skupljali jeftine poene boreći se za naklonost onih koji su zločine htjeli prešutjeti bježeći od vlastite odgovornosti ili suodgovornosti", istaknuo je Mesić. Bebić je u svom je govoru istaknuo kako je danas u ime Hrvatskog sabora i svoje osobno došao pokloniti se i izraziti najdublje poštovanje svim nedužnim ljudima koji su u neljudskim uvjetima izgubili živote na ovom poprištu zločina. "Povijest ne možemo promijeniti, ne možemo promijeniti tragične povijesne činjenice, ali moramo ustrajati kako bi se na temelju činjenica utvrdila povijesna istina", istaknuo je u svom govoru Bebić. Potpredsjednica Vlade Kosor istaknula je da je povijesno sjećanje sastavni dio naše sadašnjosti. "Prihvaćanje povijesne istine, znak je zrelosti naroda i države, ali istodobno i upozorenje da se zlo više nikada ne ponovi, jer zlo rađa novo zlo, mržnja novu mržnju. Stoga istinu ne skrivamo, ne smijemo i nećemo dopustiti da se zločini počinjeni ovdje i drugdje za vrijeme ustaškog režima u NDH-a, ikada zaborave", rekla je Kosor, koja je podsjetila i na stradanja u Domovinskom ratu. Napomenula je da je 2005. Hrvatska u svoje obrazovne programe uvrstila i obrazovanje mladih o Holokaustu u čemu je veliki doprinos upravo muzejske ustanove Spomen područja Jasenovac. Na početku komemoracije preživjele logoraše, predstavnike vrha državne vlasti, brojne udruge antifašista, strane veleposlanike i druge nazočne pozdravio predstavnik Roma u Savjetu Spomen područja Stevo Đurđević, a predsjednica Savjeta Zorica Stipetić je objasnila da na komemoraciji nisu predstavnici koordinacije židovskih općina u RH, kao ni preživjeli iz holokausta jer se ove godine s datumom spomen dana poklopio tjedan Pesaha, kad Židovi ne posjećuju groblja. Predstavnici židovskih zajednica položili su vijence kod spomenika Cvijet u petak. Na završetku komemoracije predstavnici pravoslavne i katoličke crkve, te islamske vjerske zajednice molili su za žrtve logora, a položeni su brojni vijenci na spomenik Jasenovački cvijet. Na popisu Memorijalnog muzeja Jasenovac su trenutačno 72.193 žrtve o čijem stradanju Jasenovcu postoji dokumentacija s biografskim podacima, načinu stradanja, pa i počiniteljima zločina. Prema tim podacima, u Jasenovcu je na različite načine umoreno 33.860 muškaraca, 19.327 žena i čak 19.006 djece u dobi do 14 godina starosti. (NET.HR)

Prikaži verziju za ispis