Zastupnici su, na konferenciji za novinare u Saboru, objasnili da je Vlada zanemarila zakonsku odredbu koja manjinama daje pravo na vijeće u jedinicama u kojima u ukupnom stanovništvu sudjeluju s više od 1,5 posto.
Ustavni zakon pravo na vijeće manjinama daje u jedinicama u kojima ih je više od 1,5 posto, u gradovima i općinama u kojima ima više od 200, te u županijama s više od 500 pripadnika.
Vlada je, međutim, zanemarila uvjet od 1,5 odsto, te je raspisala izbore za vijeća samo u sredinama s više od 200 pripadnika manjine, a u ostalim jedinicama raspisani su izbori za predstavnika manjine ili uopšte nisu raspisani, tvrde manjinski zastupnici.
"To je grubo i proizvoljno kršenje Ustava, zbog kojeg će manjine u Istri ostati bez više od polovice svojih vijeća", rekao je Radin.
Naveo je primjer opštine Kršano, u kojoj bošnjačka manjina čini 5,8 odsto stanovništva, ali ima manje od 200 pripadnika u toj opštini te po Vladinoj odluci neće imati svoje vijeće.
Kazao je i kako je o grešci izvestio državnog tajnika Središnjega državnog ureda za upravu Antuna Palarića, koji mu je priopštio kako bi doslovna primjena zakona u nekim malim opštinama vijeća dovela do haosa.
Radin, međutim, navodi da manjine nisu odgovorne za broj stanovnika u pojedinim općinama, te da se ustavni zakon ne može primjenjivati delomično. "Ako zakon nemože da se provede, treba ga mijenjati, a ne od njega odustajati", kazao je.
Čuhnil je, pak, izvijestila da će češka manjina, umjesto dosadašnjih sedam, imati četiri vijeća, a jedno će se vijeće ukinuti i slovačkoj manjini, koja će vijeće ubuduće imati samo u jednoj opštini.
Zastupnici stoga od Vlade traže raspisivanje dodatnih izbora, a ako Vlada to ne učini, najavljuju bojkot izbora u opštinama u kojima su zakinuti, te ustavnu tužbu. (KS; izvor:hina.hr)