Građani Srbije potvrdili su na dvodnevnu referendumu novi Ustav kojim se Kosovo proglašava dijelom Srbije. Na referendum se odazvalo 53,5 posto građana s pravom glasa, a “da” za novi Ustav na glasačkim je listićima zaokružilo 51,6 posto od ukupnog broja birača, pokazuju preliminarni rezultati Centra za slobodne izbore i demokraciju. Najviše je birača izašlo na Kosovu - 86 posto, a najmanje u Vojvodini, i to 43 posto.

Čestitke građanima

Predstavnici stranaka, koje su podržale prijedlog tog ustava, čestitali su građanima što je prihvaćen. U sjevernom srbijanskom dijelu Kosovske Mitrovice odmah poslije zatvaranja biračkih mjesta nekoliko stotina Srba poslavilo je prihvaćanje.
Iako je referendum trajao dva dana, posljednji sati odlučili su o uspjehu. Sve do kasnih poslijepodnevnih sati u nedjelju bilo je neizvjesno hoće li glasati 50 posto birača od 6,639.385 upisanih s pravom glasa.

Prvi nakon Miloševića

Neizvjesnost je uspjeha referenduma bila velika, čemu ide u prilog i to da su poslije objavljivanja izlaska 33 posto birača u 14 sati u nedjelju premijer Vojislav Koštunica, predsjednik Boris Tadić i predstavnik radikala Tomislav Nikolić pozvali, točnije, molili građane da izađu i glasuju za taj ustav. Njima su se pridružili sve vjerske vođe, a patrijarh Pavle prvi je put glasao otkad je došao na čelo Srpske pravoslavne crkve. Novi je Ustav prvi srbijanski najviši pravni akt prihvaćen od raspada Jugoslavije i kako su njegovi zagovarači isticali - prihvaćanjem Srbija napokon prekida s Miloševićevim razdobljem. Zanimljivo je da je Ustav jedna od rijetkih točaka u vezi s kojom su se sve političke opcije složile te je prihvaćen koncenzusom. Ustav su podržale i oporbena Demokratska stranka te Srpska radikalna stranka. Međutim, veliki dio srbijanske javnosti smatra da Ustav ne odgovara Srbiji, da je donesen na brzinu i zbog toga je izostala javna rasprava. Taj dio javnosti pozivao je građane i na bojkot Ustava.
(Večernji list)

Zajednica Srba iz Hrvatske i BiH pozivala izbjegle na referendum o ustavu Srbije
"Zadovoljni smo tekstom predloženog Ustava, te formulacijom da je Srbija država srpskog naroda, jer smo se od početka protivili bezličnom određenju građanske države", kazao je na konferenciji za novinare Branislav Švonja, predsjednik Zajednice Srba Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nevladine organizacije koja - po njegovim riječima - okuplja 170 hiljada Srba izbjeglih iz Hrvatske i BiH. Švonja je naglasio da je ta organizacija "nezadovoljna položajem Srba u Hrvatskoj", tvrdeći da su oni ugroženi i da ne mogu ostvariti svoja prava, navodeći probleme neriješenih stanarskih prava, ostvarivanja mirovine, konvalidacije radnog staža i isključenost iz procesa privatizacije. "Srbi su izloženi diskriminaciji na nacionalnoj osnovi", tvrdi Švonja, optužujući Vladu Hrvatske kao najvećeg krivca za položaj srpske zajednice, zbog "opstruiranja povratka" i stvaranja "privida poboljšanja položaja srpske manjine pred međunarodnom zajednicom". Predstavnici Zajednice Srba iz Hrvatske i BiH zatražili su od vlasti Srbije i međunarodne zajednice da izvrše diplomatski pritisak na službeni Zagreb "kako bi se poboljšao položaj Srba u Hrvatskoj". Zajednica Srba iz Hrvatske i BiH jedna je od brojnih nevladinih organizacija koje se bave problemima izbjeglih Srba iz Hrvatske i BiH i koja se povremeno oglašava u javnosti vezano uz probleme izbjeglica.
(Hina)