VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Da sam na mjestu srpske zajednice podigao bih spomenik Milanu Bandiću
Duško Ljuština, ravnatelj Satiričkog kazališta "Kerempuh" i član zagrebačkog poglavarstva zadužen za obrazovanje, kulturu i sport

U Zagrebu nismo dizali spomenik Srbinu Nikoli Tesli, dizali smo spomenik znanstveniku svjetskoga glasa Nikoli Tesli. Dobiven je fantastičan povijesni niz: pravoslavna crkva, spomenik Petru Preradoviću, spomenik Tesli, Teslina ulica i u produžetku, vjerojatno jednoga dana, srpski kulturni centar, ako se riješe imovinskopravni problemi oko povrata objekata u Preradovićevoj ulici. Prema tome, srpska zajednica u Zagrebu morala bi biti izuzetno zadovoljna. Tesla gleda na svoju ulicu i svaki dan ga vidi pet do deset tisuća ljudi.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća grupa entuzijasta na čelu sa svestranim umjetnikom Fadilom Hadžićem u zagrebačkoj kavani "Medulić" osnovala je kabaret "Jazavac", koji je kasnije prerastao u satiričko kazalište i preselio se u prostorije nekadašnjeg zagrebačkog "Varijetea", da bi devedesetih godina promijenio ime u "Kerempuh". Dvadeset i četiri godine Duško Ljuština je direktor zagrebačkog Satiričkog kazališta "Jazavac", odnosno "Kerempuh" od kojeg je stvorio respektabilan teatar za čije predstave se nerijetko traži karta više. Sljedeće godine Ljuština će slaviti ravnateljski srebrni pir. Takvih godišnjica bit će sigurno još podosta: zdrav je, snažan, a za vruće fotelje ravnatelja kazališta ljudi se baš i ne otimaju.

Zašto je "Jazavcu" prije petnaestak godina uopće promijenjeno ime u "Kerempuh"?
- Zato što je to bilo vrijeme kad se mnogo toga mijenjalo. Mijenjale su se države, mijenjali su se gradovi, mijenjale su se ulice, ljudi su mijenjali svoja imena. Bilo je to, da ja ovako satirički odgovorim, vrijeme velikih promjena pa je i "Jazavcu" promijenjeno ime. Treba istaći da smo, nakon što je naše kazalište dobilo novo ime, učinili sve da ga prihvati publika, od koje živimo. Inače, u to smo vrijeme radili jednu od svojih kultnih predstava o Bad Blue Boysima, "Dobrodošli u plavi pakao" Bore Radakovića u režiji Petra Večeka. Predstava je bila izuzetno dobro primljena, a govorila je o nogometnom klubu i o brzopletim i neuspješnim promjenama imena, kao što je bio slučaj s "Dinamom". Mislim da je "Kerempuh" ljepše ime za ovo kazalište, za njegov program, njegov rad i upravo iz tog razloga je sreća što je to jedno od rijetkih novih imena koje su prihvatili i oni ljudi koji su inače bili žestoko protiv promjene imena.

Kočić "platio" i u Banja Luci

Inače, cijela haranga protiv imena "Jazavac" vođena je na apsolutno nedopustiv način, a cijelu priču su vodili, kako se predstavljaju, intelektualci, vežući je uz Petra Kočića. Vođena je i strašna kampanja protiv Fadila Hadžića, koji je najmanje zaslužio da se bilo što ružno kaže o njemu, a pogotovo ne da je on pobornik nekih "drugih" ideja i stavova. Petar Kočić je sličnu sudbinu doživio u Banja Luci, gdje je promijenjeno ime gimnaziji, budući da je u nekim papirima nađeno da je on bio narednik austrougarske vojske u ratu protiv Srbije. Kod nas čak ni kultna predstava "Jazavac pred sudom" nije bila na repertoaru "Jazavca", već Dramskog kazališta "Gavella". Ne vidim razloga da danas neko hrvatsko kazalište, pa i mi, nemamo taj komad na repertoaru.

Hoćete li ga imati?
- Intenzivno razmišljam o tome kako bi u jednoj domaćoj adaptaciji to mogao biti ozbiljan komad.

Osim što ste direktor "Kerempuha", vi ste i drugi čovjek Grada Zagreba, a zadužen za kulturu. U posljednje vrijeme mnogo toga se promijenilo u gradu, a danas se vodi polemika oko bivšeg kina "Balkan", koje je u vrijeme "velikih promjena" postalo kino "Europa". Filmski radnici danas protestiraju protiv njegove navodne prenamjene u dramsku scenu zagrebačkog HNK-a.
- Svaki put kad se pojavim na nekom otvorenju ljudi prave greške, tako da želim pojasniti hijerarhiju kad su u pitanju društvene djelatnosti. Postoji gradonačelnik, zatim zamjenica gradonačelnika za društvene djelatnosti, to je Ljiljana Kuhta, pa član poglavarstva zadužen za obrazovanje, kulturu i sport, što sam ja, te pročelnik Ureda za obrazovanje, kulturu i sport, a to je Pavle Kalinić. Dakle, on je profesionalac, dok sam ja u poglavarstvu volonter i dalje sam normalno ravnatelj kazališta "Kerempuh". Kino "Europa" je dobar primjer naše stvarnosti, naše svakodnevnice i našeg pristupa problemima. Poslije bitke lako je biti pametan. To kino još nije ni kupljeno, a najmanje je istina da je određeno što će tamo biti. Skloni smo pripremiti ražanj, a zec je daleko u šumi. Nemam ništa protiv toga da filmaši dobiju jedan prostor u kojem bi se prikazivao art film i, nadasve, domaći film. U tome ih apsolutno podržavam, ali im ujedno još jednom spominjem činjenicu da je Grad Zagreb najviše novca od svih kina dao "Tuškancu" i da je "Tuškanac" ostao isključivo za film.

Zagrebu treba još jedna dvorana za film

Kako je krenulo, čini se da će te filmove dolaziti gledati samo autori i njihove familije, jer prema svemu što smo dosad vidjeli nema velikog interesa za domaće filmove?
- Interesa za domaći film ima, a ako je jednim dijelom i točna teza da publika nema interesa za njega, onda smo krivi mi sami. Da su ljudi, koji danas u velikom broju odlaze na mjesta gdje se sviraju novokomponirani narodnjaci, uključujući i naše nogometne zvijezde, od prvog dana svog odgoja slušali Mozarta ili Beatlese, ne bi imali potrebu za tom vrstom glazbe. Ljudi se prosto naviknu. Hrvatski film postaje sve bolji. Svake godine sve jači. Izdvajaju se sve veća sredstva za film. Neovisno o zakonskim obavezama, Grad Zagreb daje ozbiljan obol kad je u pitanju igrani film, a da ne govorim o kratkometražnim dokumentarnim filmovima, koje Grad dosta izdašno financira. Ali vratimo se kinu "Europa". Gradu je ponuđeno da iskoristi zakonsko pravo prvokupa i mi smo odgovorili da to pravo želimo iskoristiti. U razgovoru s "Kinematografima" rekli smo da želimo iskoristiti svoje pravo, ali da ne prihvaćamo ponuđenu cijenu od preko tri miliona eura, a ukoliko "Kinematografi" to prodaju nekom drugom, mi nećemo dozvoliti prenamjenu tog prostora. Onog dana kad Grad Zagreb kupi kino "Europa", onda ćemo se dogovoriti što će u tom kinu biti, sagledavajući sve relevantne činjenice i sve probleme koje naš grad ima. Jedno je sasvim sigurno: Zagrebu osim "Tuškanca" treba još jedna dvorana za film. Naravno, paralelno s tim treba shvatiti da se u Hrvatskom narodnom kazalištu ne može ništa ozbiljnije napraviti u radno-pravnom smislu, provodeći Kazališni zakon, dok se ne riješi problem Drame HNK-a. Naime, vrlo malo ljudi zna činjenicu da su glumci i kazališni umjetnici plaćeni iz proračuna, da su strogo određeni kriteriji na osnovu kojih umjetnici primaju plaću, temeljem kolektivnog ugovora i Kazališnog zakona, i da glumci svakog drugog kazališta izlaze 20 ili 30 puta mjesečno na scenu, dok glumci HNK-a to teoretski ostvaruju tek u godini dana, zato što su na istoj pozornici tri ansambla. Da li će iz zgrade otići Drama ili Opera, o tome će odlučivati stručnjaci.

Novi Zagreb kao novo kulturno središte

Treći problem Zagreba jest Kazalište "Komedija", koje u roku od 15 godina mora izaći iz svog sadašnjeg prostora, jer je zgrada vraćena Katoličkoj crkvi, a taj je rok počeo teći ove godine. Prvih pet godina ne plaća se nikakav najam Crkvi, dakle "Komedija" ga koristi besplatno, sljedećih pet godina Grad će plaćati dvije kune po kvadratnom metru, no narednih pet godina razgovarat će se o ekonomskim uvjetima i dotad moramo riješiti problem "Komedije". Osim toga, za preko 60 posto "Komedijinog" repertoara taj je prostor premalen.

Novi Zagreb zasad nema niti jedno kazalište, a ove godine trebao bi ih dobiti dva?
- Novi Zagreb uskoro bi mogao dobiti dvije scene.

Jedna je Magellijeva "Baraka"?
- Time se barata kao i u slučaju filmaša. Dali smo "Europu" HNK-u, a nismo je dali. "Baraka" će 99 posto doputovati u Zagreb, i "Baraka" je gradska. No, tek se završavaju pregovori i do kraja ovog ili početkom sljedećeg mjeseca gospodin Milan Bandić će potpisati ugovor. Riječ je o montažnom kazalištu koje bi sasvim sigurno trebalo biti negdje u Novom Zagrebu ili uz Savu. Vidio sam taj prostor - odlično izgleda. Osim toga, do kraja ove godine ćemo konačno završiti dvoranu u Travnom, gdje će jednim dijelom biti i Centar za kulturu koji se neće ukinuti, što zli glasovi govore, i taj će prostor biti na raspolaganju građanima za neke druge svrhe osim kazališta. Travno će sasvim sigurno postati druga scena Kazališta lutaka, jer je odraslim osobama jednostavno doći u grad u kazalište, ali čovjeku koji vodi dvoje-troje djece je teže i mi moramo imati prostore gdje ljudi mogu voditi djecu na kulturne sadržaje. Paralelno sa završetkom Travnog - ono je građevinski gotovo, a oprema mora biti montirana do kraja godine - ulazimo u jedan ozbiljniji zahvat u Centru za kulturu u Remetincu. Tamo će se srediti dvorana koja će biti u punoj funkciji za građane tog dijela, sve do Brezovice. Ondje ćemo urediti i kvalitetnije i modernije atelijere za likovne umjetnike, a tu će biti smješten i novoosnovani Zagrebački simfonijski orkestar, nastao na temelju privatne inicijative. Tako ćemo u Novom Zagrebu dobiti jedno ozbiljno kazalište, lutkarsku scenu i jednu glazbenu instituciju. Kad su u pitanju obrazovanje, kultura i sport, Sesvete će kao gradska četvrt biti predmet naše izuzetne pozornosti u sljedećoj, 2007. godini.

Tuđman zaslužuje neko obilježje u glavnom gradu

Grad je u cjelini dosta dao za kulturu, međutim kako stoje stvari i suradnja sa srpskim kulturnim institucijama?
- Grad Zagreb je sasvim sigurno drugačiji od ostalih naših gradova u multikulturalnom smislu, u smislu razumijevanja drugih kultura. Zagreb tu sigurno prednjači. Grad svake godine početkom srpnja raspisuje natječaj za kulturne programe za narednu godinu. Svaki program koji po svojim kvalitetama spada u kategoriju javnih potreba grada je financiran, a posebno se vodi računa o svim etničkim zajednicama koje žive u Zagrebu, tako i srpskoj, zatim bošnjačkoj, slovenskoj, mađarskoj i drugima. Mislim da tu ni sa strane srpskih društava nije bilo nekih ozbiljnijih primjedbi. Naravno, to se uvijek može uraditi još kvalitetnije.

Znamo da su odnosi Grada vrlo dobri i sa Srpskom pravoslavnom crkvom?
- Ti odnosi su vrlo kvalitetni. Ne znam da postoje neki problemi. Postojale su neke iskrice kod prodaje kina "Zagreb". Tu je došlo do nekih malih nesporazuma zbog toga što se stvari ne razlučuju na vrijeme. Grad Zagreb nije prodao "Kinematografe", niti je sudjelovao u odluci kad su se oni prodavali. Meni je žao što naši filmaši, koji se danas javljaju, nisu malo energičnije bili angažirani da se "Kinematografi" ne prodaju na takav način.

Tesla odnedavno gleda na svoju ulicu u Zagrebu. Hoće li i Franjo Tuđman uskoro gledati na svoju?
- Da li će Franjo Tuđman gledati na svoju ulicu to ćemo vidjeti kad se dogovori gdje će mu biti spomenik. Vodi se jedna ozbiljna rasprava o tome. Predlaže se mnogo lokacija. Mislim da će se izabrati ona koja će na neki način pomiriti sve interese u Zagrebu. I političke, a naravno i porodične.

Pa treba li njemu ulica u Zagrebu?
- Pa ja mislim da treba.

Zašto?
- Pa iz mnogo razloga, ali ja ne bih tu priču politizirao. On je prvi hrvatski predsjednik i mislim da zaslužuje da ima neko obilježje u glavnom gradu. Naravno, na tu temu će se dići i diže se svaki dan politička prašina. No ne postoji nikakva žurba. Osobno mislim da će se naći najbolje rješenje. Mislim da smo došli u vremena kad o svim stvarima možemo ozbiljno razgovarati i o njima se ozbiljno dogovoriti, a da su iza nas ona vremena kad smo preko noći mijenjali ulice, mijenjali stvari. Kad već govorimo o spomenicima, spomenimo da Grad Zagreb priprema za 2007. godinu izradu jednog ozbiljnog kataloga svih spomenika i umjetničkih kreacija u gradu. Inače, mislim da Zagreb, s obzirom na svoju kulturnu tradiciju i bogatu prošlost, ima premali broj spomenika i umjetničkih djela na svojim ulicama i trgovima.

Tesla s pogledom na Teslinu

Početkom ljeta u Zagrebu je na najboljem mogućem mjestu, po mnogima, postavljen spomenik Nikoli Tesli, međutim srpska zajednica smatra da je prilikom njegovog postavljanja zanemarena njihova uloga i inicijativa?
- O tome bi se moglo raspravljati unedogled, ali činjenice su ovdje vrlo precizne. Inicijativu za postavljanje spomenika na toj lokaciji i njegovo prenošenje iz Instituta "Ruđer Bošković" dao je gospodin Milan Bandić. Gradonačelnik je i osobno završio sve pregovore s Institutom da se taj projekt realizira, uz obvezu da se, ukoliko Meštrovićevi nasljednici to dozvole, takav spomenik odlije i za Institut, a ako se ne dobiju sve suglasnosti, da se raspiše natječaj i načini nova skulptura koja bi se vratila u Institut "Ruđer Bošković". Mi ćemo u svakom pogledu poštovati sve odluke nasljednika djela velikog Ivana Meštrovića.
Mi smo majstori za to da kad krenemo u jednu priču razvijamo raspravu i nikad ne završimo posao. Vrlo su rijetki ljudi koji su u stanju nešto tako brzo realizirati kao što to realizira Milan Bandić. Evo primjera: kad je on krenuo u sređivanje Škorpikove ulice i Ljubljanske avenije, tad su svi problemi koji su stajali na putu realizacije izgledali apsolutno nerješivi. Međutim, i Škorpikova i Ljubljanska završene su u rekordnom roku. Ista je priča bila i s Teslom. Govorilo se da on tu ne paše, da se ne uklapa, da se spomenik ne smije premještati, vođene su silne rasprave raznih lobija i raznih interesnih strana. Kako Milan Bandić radi u interesu grada, a ne pripada nikakvim lobijima, jednostavno je donio odluku i spomenik je gospodski odvezen iz "Ruđera Boškovića", uređen u majstorskoj ljevaonici, napravljeno je postolje, postavljen je u jednom nebeskom miru i sad gleda na Teslinu ulicu. Naravno, nama je prvenstveni cilj bio da spomenik Tesli bude dostupan građanima Zagreba, da se Zagreb oduži tom velikanu svjetske znanosti. Povodom 150-godišnjice njegova rođenja Grad je otkrio ploču u Osnovnoj školi "Nikola Tesla", a sasvim sigurno ćemo napraviti nešto i u srednjoj školi koja nosi njegovo ime. Mi smo tu priču radili na jedan najnormalniji evropski, svjetski, gospodski način, i mi nismo dizali spomenik Srbinu Nikoli Tesli, mi smo dizali spomenik znanstveniku svjetskoga glasa Nikoli Tesli. Da li smo u tu priču dovoljno uključili srpsku zajednicu? Osobno mislim da nismo ni trebali, zato što smo dizali spomenik svjetskom znanstveniku. Predstavnici srpske zajednice su bili na otvorenju tog spomenika i mislim da je sve završilo u najboljem redu. Što se tiče mog vlastitog stava, da sam na mjestu srpske zajednice podigao bih spomenik Milanu Bandiću zato što je vratio Teslu upravo na to mjesto, na jedan fantastičan povijesni niz: pravoslavna crkva, spomenik Petru Preradoviću, spomenik Tesli, Teslina ulica i u produžetku, vjerojatno jednog dana, srpski kulturni centar, ako se riješe imovinskopravni problemi oko povrata objekata u Preradovićevoj ulici. Prema tome, srpska zajednica u Zagrebu morala bi biti izuzetno zadovoljna. Tesla gleda na svoju ulicu i svaki dan ga vidi pet do deset tisuća ljudi.
Ninoslav Kopač

Prikaži verziju za ispis

Ustaške škrabotine na fasadi pravoslavne crkve u Sinju
Čedo Prica: Na strani zdravog razuma i ljepote
Smiju li Srbi glasati za Hrvata
‘Crna lista’ na CD-u: Snimljeni i popisani hrvatski neofašisti
Први Закон о дијаспори
Manjine iz Hrvatske zajedno u Zadru
Knin: Razbijeno staklo na Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Novi kriteriji za novac iz proračuna
Predstavljen godišnji izvještaj nevladinih organizacija
Veći budžet za manjine
Blaga himna za divlji svijet
Када Јован постане Иван
Znaš, on ti je Srbin
Preminuo Bogdan Tirnanić
Politička zastupljenost poboljšana, zapošljavanje nije
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt