VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Vlasti ne poduzimaju ništa protiv napasanja stoke na pravoslavnim grobljima
Mladen Kulić, predsjednik SDSS-a u Slatini i dugogodišnji aktivist SDF-a

Kako Srbi danas žive u Virovitičko-podravskoj županiji, koji su najizrazitiji problemi te u kojoj mjeri se njihova situacija može poboljšati bile su teme razgovora s Mladenom Kulićem, zamjenikom predsjednika gradskog Vijeća srpske nacionalne manjine i predsjednikom SDSS-a u Slatini, ali i dugogodišnjim aktivistom SDF-a.

Koliko ima Srba na području županije?
- Virovitičko-podravska županija po popisu stanovništva iz 2001. ima 93.389 stanovnika, od čega Srba 6.612 ili 7,08 posto, a nacionalno je neizjašnjenih 1.849 ili 1,98 posto, pri čemu smatram da su nacionalno neizjašnjeni, ako ne svi, a ono većinom, pripadnici srpske manjine. Dakle, realno ima oko devet posto pripadnika srpske nacionalne manjine. Važno je napomenuti da je na posljednjim lokalnim izborima u zvaničnom biračkom spisku bilo 2.387 birača Srba ili 16,73 posto od ukupno 14.271 birača. U dijelovima bivših općina Orahovica i Podravska Slatina 1991. godine je 20 sela sa većinskim srpskim stanovništvom bilo pod kontrolom srpskih snaga. Svi stanovnici s tog područja - osim dijela hrvatskog stanovništva koji je bio manjina u Voćinu i Humu - 13. decembra 1991. odlaze u egzodus. Istu sudbinu dijele i dijelovi općina Grubišno Polje, Daruvar, Pakrac, Novska, Nova Gradiška i Slavonska Požega.

Nasrtaji stočara na povratnike

Kako napreduje povratak Srba i koji se problemi pritom javljaju?
- Povratak je naročito uočljiv u selima brdskog područja u općinama Voćin i Čačinci, kao i grada Orahovice. Najznačajniji povratak je u naseljima Slatinski Drenovac, Kokoćak, Pušina, samom Voćinu i Kometniku-Zubićima. Dosad je povratak zabilježen u osam od 15 naselja, gdje su do rata živjeli pretežno Srbi. Pomak nabolje može se eventualno uočiti u urbanim naseljima, gdje su obezbijeđeni osnovni uvjeti za život. U naseljima papučkog dijela županije, koja su do prije dvije-tri godine bila prazna, povratnici se susreću s najvećim problemima. Osim što nemaju osigurane osnovne uvjete života, svakodnevno ih ugrožavaju doseljenici s Kosova i iz BiH, koji stoku drže bez kontrole pa ona čini štete na usjevima, u voćnjacima, baščama, dvorištima i na grobljima. To je i povod grubih nasrtaja stočara na povratnike, što znaju svi, od lokalne vlasti do Vlade. Lokalne i regionalne vlasti, koje čine HSP i HDZ, kažu da su nemoćne i ništa ne poduzimaju. Najeklatantniji primjer je napasanje stoke na pravoslavnim grobljima, dva u Voćinu i jednom u Sekulincima. Međunarodna zajednica također zna za ove probleme, ali ona nije tu da ih rješava, već upućuje na sudske sporove i strpljenje povratnika. 

Neriješeno snabdijevanje strujom i vodom svakako je jedan od najtežih problema?
- Ovog momenta nema struje u dva naselja na području Orahovice, dva naselja na području općine Čačinci, kao i u devet naselja na području općine Voćin. U tim naseljima nije riješeno ni snabdijevanje pitkom vodom, iako su u većini postojali ili postoje brdski vodovodi, koji su sada oštećeni, a povratnici nemaju sredstava za popravak.

Kakva je situacija s bivšim nosiocima stanarskog prava i kako se rješava njihov problem?
- Nosioci stanarskog prava van područja od posebne državne skrbi su kategorija koja još uvijek nema riješen način stambenog zbrinjavanja, jer je Vladin prijedlog doživio žestoke kritike. Putem ureda VSNM-a Grada Slatine zahtjeve za stambeno zbrinjavanje podnijela su 23 nosioca.

Naknada štete od terorističkog akta

Kakvo je stanje s procesima za ratne zločine počinjene nad Srbima i koliko je u tom smislu važna odšteta koju je dobila porodica ubijenog Srbina iz Slatine?
- Ratni zločini na području ove županije, a tako i na prostoru cijele zapadne Slavonije, nisu sistematizirani, popisani i evidentirani pa je teško govoriti o broju ubijenih ili nestalih. Kroz neke aproksimacije može se procijeniti da je ubijeno oko 60 do 70 ljudi, a nestalo je oko 30 Srba. U Slatini je ubijeno sedam osoba, a ranjene su tri. Prema zahtjevima za obnovu, uništeno je oko 50 obiteljskih kuća, od kojih je obnovljeno 20-ak, ali šteta na kućama i ekonomskim objektima još nije do kraja sagledana. Najveći broj žrtava je na području današnje općine Voćin, i u ljudskom i materijalnom pogledu. Dosad je procesuiran zločin nad troje ili četvero ubijenih i ranjenih Srba s područja Slatine, a sud je dosudio odštetu samo porodici Nikole Kosića. Nekoliko je porodica iz sela s područja općine Voćin podnijelo zahtjeve za odštetu radi odgovornosti Hrvatske zbog terorističkog akta i javnih demonstracija, ali nijedan još nije riješen. Sve stoji u Državnom odvjetništvu. Zahtjevi za naknadu štete od terorističkog akta za uništenu imovinu riješeni su u nekoliko slučajeva obnovom kuća. To se pokazalo kao dobar primjer za sve one koji su iz niza razloga odbijeni za obnovu kuća ili su zakasnili s podnošenjem zahtjeva pa se koriste ovim načinom za dobivanje obnove kuća.

Koliko i pored lošeg položaja Virovitičko-podravske županije njezino vodstvo na čelu sa županom Šimićem može i želi pomoći Srbima?
- Osim na riječima, župan Šimić dosad ničim nije pomogao, jer županijsko vijeće još uvijek nema prostor za rad, nema dovoljno sredstava ni za rad volontera, a kamoli profesionalnog lica, a s predsjednikom Vijeća kao članom poglavarstva, i pored njegovog zalaganja, nije riješen nijedan od gorućih problema.

Pozitivne promjene u medijima

Kako ocjenjujete rad srpske manjinske samouprave u županijama, gradovima i općinama i koji su njezini potencijali?
- Rad VSNM-a po županijama uglavnom je slab, a u mnogima Vijeća uopće ne rade, što znači da nisu održala nijednu sjednicu, a kamoli da su donijela programe, planove i druga akta. Neka Vijeća ne rade iako imaju i kadrove i materijalne pretpostavke, a neka ne rade zato što nemaju ni kadrovsku ni materijalnu komponentu. I jedna i druga imaju problem razumijevanja mjesta i uloge Vijeća u duhu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Na skupštini SNV-a u Vojniću najavljeno je intenzivnije bavljenje privremenim projektima razvoja povratničkih područja. Kolike su za to šanse u ovom dijelu zemlje i kakvi bi konkretni projekti imali najveće šanse?
- Inauguracija ekonomskih projekata za brži razvoj nedovoljno razvijenih krajeva, a posebno područja od posebno državne skrbi, već se radi kroz predpristupne fondove EU, ali je pitanje koliko su dostupni povratnicima, jer većina njih nema osnovne pretpostavke za to. Ovo područje je do 1991. bilo veoma bogato, s razvijenom poljoprivrednom, stočarskom i voćarskom proizvodnjom, što daje mogućnosti za organizaciju prerade proizvoda i stvara osnove za zapošljavanje i održivi povratak stanovništva. Veliki šumski resursi, zdrava i bogata pitka voda, atraktivni brdski predjeli i dalje omogućavaju razvoj onih djelatnosti koje su vezane za eksploataciju drvne mase, prikupljanje šumskih plodova, ljekovitog bilja i seoski turizam.

Kako mediji po vašem mišljenju izvještavaju o Srbima?
- Ni u području medija, kao ni u predstavničkim tijelima, statusno nije riješena zakonska odredba učešća manjina u stvaranju programa, što bi trebalo konačno biti riješeno izmjenama i dopunama statuta županije, gradova i općina. Mediji još uvijek bez velikog ustezanja koriste vokabular uvredljiv za pripadnike srpske zajednice. Ipak, u odnosu na raniji period došlo je do pozitivnih promjena i sve objektivnijeg informiranja. Sve obavijesti i informacije koje dostavimo radiostanicama u Slatini, Virovitici i Pitomači objavljuju se korektno i profesionalno.
Nenad Jovanović

Prikaži verziju za ispis

Ustaške škrabotine na fasadi pravoslavne crkve u Sinju
Čedo Prica: Na strani zdravog razuma i ljepote
Smiju li Srbi glasati za Hrvata
‘Crna lista’ na CD-u: Snimljeni i popisani hrvatski neofašisti
Први Закон о дијаспори
Manjine iz Hrvatske zajedno u Zadru
Knin: Razbijeno staklo na Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Novi kriteriji za novac iz proračuna
Predstavljen godišnji izvještaj nevladinih organizacija
Veći budžet za manjine
Blaga himna za divlji svijet
Када Јован постане Иван
Znaš, on ti je Srbin
Preminuo Bogdan Tirnanić
Politička zastupljenost poboljšana, zapošljavanje nije
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt