VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Srpski srednjoškolski centar je utopija
Martin Oršolić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta:Ta je ideja neostvariva sa stanovišta kvalitetne strukovne škole

Ta je ideja neostvariva sa stanovišta kvalitetne strukovne škole. Kao srednjoškolski profesor, bivši ravnatelj i sociolog reći ću vam da nije dobro stvoriti jednu strukovu školu, iz osnovnog razloga što bi u njoj trebalo organizirati bar tridesetak strukovnih programa za određena zanimanja. Ne možete u jednoj školi imati 20 ili 30 programa, jer je oprema skupa, a problem su i kadrovi - jedan stručnjak ne može predavati sve predmete. To je s organizacionog stanovišta, sa stanovišta kvalitete nastave i sa stanovišta učenika da dobiju što bolje obrazovanje praktički - utopija.
Martin Oršolić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta i voditelj Uprave za zajedničke programe u kojoj su i svi programi za nacionalne manjine, sigurno je kompetentna ličnost da nam na početku nove školske godine pojasni najavljene novine u našim školama. Na ceremoniji otvorenja obnovljene osnovne škole u Borovu iskoristili smo priliku za kraći razgovor. Iako u stisci sa satnicom, Oršolić se rado odazvao našem pozivu.

Kakve su vaše impresije iz Borova?
- Drago mi je što sam u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta prisustvovao jednoj svečanosti, koja će imati izuzetno značenje za budući rad ove škole, za učenike, njihove roditelje i za cijelo naselje. Naime, temeljni zadatak koji je Vlada postavila pred naše Ministarstvo jest postići što kvalitetnije uvjete školovanja za učenike diljem lijepe naše. Dakle, u svim dijelovima Republike Hrvatske cilj nam je stvoriti jednake uvjete za svu djecu, kako bi sa svojim učiteljima i nastavnicima mogli steći što više znanja, vještina i umijeća te kako bi se nakon završetka školovanja mogli što uspješnije uključiti u svijet rada za potrebe obrtništva, gospodarstva i države u cjelini. Ovo je i pokazatelj da hrvatska Vlada u potpunosti provodi politiku o pravima nacionalnih manjina za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, jer se upravo u ovoj školi nastava izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Na taj se način omogućuje građanima RH - pripadnicima srpske nacionalne manjine da se obrazuju na svojem jeziku i pismu.

Ravnomjerna obnova u cijeloj državi

Od ove godine startuje i novi obrazovni program sa promenjenim nastavnim planom i programom od prvog do osmog razreda osnovne škole. Možete li nam pojasniti o čemu se radi?
- Promjene koje ste spomenuli proizašle su iz Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS), kojem je temeljni cilj zadržati i razvijati sve ono što je bilo dobro i kvalitetno u našem školstvu. Ali ono što nije valjalo, što je opterećivalo naše učenike, to treba izbaciti ili osuvremeniti, te unijeti dio obrazovnih sadržaja koji će biti kompatibilni evropskim školskim sistemima kako bismo omogućili i horizontalnu i vertikalnu prohodnost. To znači da svi naši učenici, bez obzira je li to nakon prvog ili drugog razreda osnovne škole, mogu nastaviti školovanje bilo gdje u Evropi, odnosno da djeca naših građana koji se vraćaju iz Evrope mogu bez problema nastaviti školovanje u našim školama. U okviru tih novih programa smanjena je satnica, a rasterećenje učenika je dvostruko. Broj sati hrvatskog jezika smanjen je sa šest na pet sati. Smanjen je i broj sati matematike i prirode i društva, i to za jedan sat. U skladu sa zakonom, paralelno ćemo u okviru programa za nacionalne manjine korigirati plan i program nacionalnih predmeta (koji je još iz 1997. godine) na način da bude jednako kvalitetan i dobar, da se učenici s jedne strane rasterete, a da im se s druge strane u potpunosti omogući obrazovanje na jeziku i pismu njihove nacionalne manjine. Treće i temeljno: najsposobnijima treba omogućiti daljnji nastavak školovanja, bilo ovdje u Vukovaru, bilo u nekoj drugoj sredini u Hrvatskoj ili izvan nje.

Ministarstvo je obnovu ove škole i sportske dvorane, u okviru projekta obnove škola, finansiralo u potpunosti, sa iznosom od sedam mliona kuna. No, kako teče obnova škola u drugim delovima Hrvatske?
- Obnova škole u Borovu je pokazatelj da Ministarstvo i Vlada žele obnoviti sve škole i sve školske dvorane, bez obzira pohađali učenici nastavu na jeziku manjine ili na hrvatskom jeziku. Nama je glavni cilj omogućiti roditeljima da se slobodno izjasne. Ako žele nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine, za što postoje tri modela - A, B i C - neka oni odluče na koji način žele da se njihova djeca obrazuju. Mi ćemo dati podršku školi i ravnatelju. Meni je osobito drago da je ravnatelj bio učenik ove škole, da dobro poznaje i roditelje i učenike te da je dobra suradnja između lokalne samouprave i županije. Ministarstvo će dati maksimalnu podršku ovoj školi, tako da će ova djeca imati iste uvjete za školovanje kao bilo koja druga djeca u Hrvatskoj.

Srbi i Hrvati u istoj smjeni

Pomenusmo ravnomernost obnove...
- Dugo sam vremena bio profesor i ravnatelj zagrebačke 3. gimnazije, u sklopu koje je jedna osnovna škola podstanar već više od 50 godina. Imamo jednu od najstarijih dvorana (škola je sagrađena 1936. godine) koja, vjerujete, ni dan-danas nije došla na red za obnovu. Podatak da nije obnovljena jedna od najstarijih škola u Zagrebu govori da Ministarstvo vodi brigu o ravnomjernom razvoju cijele Hrvatske. Dakle, nije nam cilj da samo bogati Zagreb ili neki drugi grad ima posebne uvjete, nego da djeca na području cijele države imaju jednake uvjete za učenje, kako bi u svojoj sredini mogla završiti određenu razinu školovanja i steći ona znanja i vještine koja će im omogućiti da daljnje školovanje nastave u bilo kojoj ustanovi, a da oni koji žele ići u svijet rada budu adekvatno osposobljeni. Cilj je da sa svojim znanjem i umijećem napravimo iskorak iz situacije u kojoj se Hrvatska danas nalazi. Dakle, da za godinu-dvije ili tri, kad Hrvatska uđe u EU, budemo osposobljeni da sa svojim proizvodima i kvalitetom ravnopravno konkuriramo na evropskom tržištu.

U nekoliko škola u Vukovaru od ove školske godine prvi put u istu smenu idu učenici koji pohađaju nastavu na jeziku manjine (konkretno, srpskom) i deca koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Vaš komentar?
- To je isto tako jedan veliki iskorak, jer prvi put nakon devet godina, nakon početka mirne reintegracije, svi učenici u Vukovaru idu zajedno u školu. Dakle, svi učenici koji pohađaju određeni program - radi se o tri strukovne škole i gimnaziji - prvi put od ove godine idu u istu smjenu. Učenici koji pohađaju nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu zajedno su u smjeni s učenicima koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, i to na način da 1. i 3. razred idu ujutro, a 2. i 4. razred poslijepopodne. Učenici zajedno koriste iste školske prostorije, koriste iste sportske dvorane, iste laboratorije... Cilj nam je da zajedništvo učitelja i nastavnika u zbornicama omogući još bolje i kvalitetnije obrazovanje. U Vukovaru je prostor poseban problem, tako da smo Gimnaziju na srpskom jeziku imali smještenu u osnovnoj školi, program Ekonomske škole na hrvatskom jeziku odvijao se u gimnazijskoj zgradi, dok je nastava Ekonomske škole na srpskom jeziku bila organizirana u Drugoj strukovnoj školi. Od ove je godine Prva strukovna škola u jednoj za to pripremljenoj zgradi, a već je određena lokacija i osigurana su sredstva za izgradnju nove Ekonomske škole u Vukovaru. S druge strane, u Drugoj strukovnoj školi prvi put su svi učenici zajedno, bez obzira da li pohađaju nastavu na srpskom ili hrvatskom jeziku, što će ravnatelju omogućiti kvalitetnije organiziranje nastave.

U pripremi cjelodnevni rad s učenicima

Primećujemo da zgrada škole o kojoj govorimo izgleda prilično, da tako kažem, zapušteno?
- Nažalost, ta škola i đački dom čekaju potpunu obnovu, koja kasni što zbog sredstava, što zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, jer je ta zgrada pripadala bivšem Kombinatu "Borovo". Ti imovinskopravni odnosi, koliko je meni poznato, sad su u potpunosti riješeni i projekt obnove, vrijedan milijardu kuna, treba započeti. Vlada je za naredne četiri godine obezbijedila 500 milijuna kuna za obnovu i još 500 milijuna kuna za opremanje tih prostora. Nadamo se da će se proces obnove škola, koji je započelo ovo Ministarstvo, nastaviti razvijati ubrzanim tempom u cijeloj Hrvatskoj.

U okviru HNOS-a predviđeno je da se kroz nekoliko godina provede sistem rada škole u jednoj smeni, gde će deca sem nastave imati priliku da pohađaju i mnoge vannastavne aktivnosti. Ima li tu pomaka?
- Pomaka svakako ima, a kao primjer ističem 4. osnovnu školu Vukovar, koja je ove godine postala prva osnovna škola u Hrvatskoj u kojoj će djeca ići u istu smjenu bez obzira na to da li nastavni program slušaju na hrvatskom ili srpskom jeziku. Ta će škola u ovoj godini ujedno biti i prva osnovna škola u Vukovaru u kojoj će se stvarati uvjeti rada u jednoj smjeni, odnosno uvjeti za cjelodnevni rad s učenicima, što nam je osnovni cilj. Tek tada će ne samo naši đaci, već i njihovi učitelji i nastavnici moći cijelo vrijeme biti u školi, gdje će nakon redovne nastave imati objed i različite fakultativne sadržaje i izvannastavne aktivnosti. U školi će učenici moći napisati i naučiti zadaću, nakon svega tu ostaviti svoje torbe i knjige te sasvim rasterećeni otići kući svojim roditeljima. To će značiti rasterećenje i za roditelje, jer neće više morati sjediti sa svojom djecom, zajedno s njima pisati zadaće, neće morati čitati iz udžbenika koji su još uvijek pretrpani gradivom. Također smo u procesu promjene udžbenika, koji moraju biti usklađeni s novim planom i programom. Obećajemo da će ti udžbenici biti daleko kvalitetniji, da će biti sadržajno manji te da će našim učenicima biti lakši i jednostavniji. Kad stvorimo takve uvjete, onda će roditelji, čija će djeca nakon škole doći potpuno spremna, uveče s njima moći mirno razgovarati ili otići u šetnju, više neće s njima morati "štrebati", odnosno dobar dio dana provoditi pripremajući ih za školu.

U Vukovaru želimo sagraditi još jednu strukovnu školu

Koliko je daleko ili blizu ostvarenje projekta o kojem govorite?
- Kad smo prije dvije godine postavili taj cilj, rok je bio deset godina, ali smo ga kasnije prepolovili, jer se u međuvremenu otvorila mogućnost korištenja nekih inozemnih sredstava. Dakle, cilj nam je da za otprilike pet godina u cijeloj Hrvatskoj stvorimo uvjete za rad škola u jednoj smjeni.

U okviru zakonskih prava srpski prosvetni stručnjaci i dalje zagovaraju formiranje srpskog srednjoškolskog centra u Vukovaru. Što mislite o tom predlogu?
- Kao srednjoškolski profesor, bivši ravnatelj i sociolog reći ću vam da nije dobro stvoriti jednu strukovu školu, iz osnovnog razloga što bi u toj jednoj školi trebalo organizirati bar tridesetak strukovnih programa za određena zanimanja. Mi smo u Ministarstvu broj programa u strukovnom obrazovanju sa 500 i nešto smanjili na 190, a ove godini još ih je manje. Cilj nam je da provodimo do 150 programa, koji će biti kompatibini evropskim programima. E sad, mi smo dosadašnja 32 područja rada u strukovnom obrazovanju smanjili na 14. Na taj način s novim programima, što radi naša Agencija za strukovno obrazovanje koju smo osnovali prije dvije godine, stvorit će se uvjeti za smanjenje broja zanimanja. Nama je cilj da u Vukovaru u budućnosti sagradimo još jednu strukovnu školu kako bi Druga i Treća imale manje zanimanja, s ciljem da škole budu što bolje opremljene radi što kvalitetnije nastave. Ne možete u jednoj školi imati 20 ili trideset programa, jer je oprema skupa, a problem su i kadrovi, jer ne može jedan stručnjak predavati sve predmete. To je s organizacionog stanovišta, sa stanovišta kvalitete nastave i sa stanovišta učenika da dobiju što bolje obrazovanje praktički - utopija. Zato je bolje da su svi đaci koji pohađaju iste programe zajedno, da imaju zajedničke kabinete, zajedničke vježbaonice itd. Dakle, ta je ideja neostvariva sa stanovišta kvalitetne strukovne škole.
Milan Trbojević

 

 

 

Prikaži verziju za ispis

Ustaške škrabotine na fasadi pravoslavne crkve u Sinju
Čedo Prica: Na strani zdravog razuma i ljepote
Smiju li Srbi glasati za Hrvata
‘Crna lista’ na CD-u: Snimljeni i popisani hrvatski neofašisti
Први Закон о дијаспори
Manjine iz Hrvatske zajedno u Zadru
Knin: Razbijeno staklo na Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Novi kriteriji za novac iz proračuna
Predstavljen godišnji izvještaj nevladinih organizacija
Veći budžet za manjine
Blaga himna za divlji svijet
Када Јован постане Иван
Znaš, on ti je Srbin
Preminuo Bogdan Tirnanić
Politička zastupljenost poboljšana, zapošljavanje nije
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt