VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Nestali i neuračunati
Ovogodišnje obilježavanje međunarodnog Dana nestalih osoba 30. augusta u Zagrebu bila je još jedna prilika za demonstraciju postojanja različitih aršina prema nestalima hrvatske i srpske nacionalnosti

Skup su pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja organizirali Savez udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, a prisustvovali su mu i predsjednik Stjepan Mesić, vicepremijerka i ministarka branitelja Jadranka Kosor i gradonačelnik Milan Bandić. No, na skupu je bilo riječi samo o 1.131 nestalom licu, najvećim dijelom Hrvatima, dok se o više od 900 Srba, hrvatskih državljana, koji su nestajali 1991., a najviše 1995., nije čulo ni riječi. Rekavši da je u ratu bilo evidentirano oko 18 hiljada zatvorenih i nestalih lica, Mesić je rekao da posao za nadležne organe nije gotov dok se ne nađe i zadnja osoba iz rata, te pozvao sve institucije na pomoć u traženju nestalih. Jadranka Kosor pak smatra da vlasti rade koliko mogu i negira sporost u traženju nestalih lica, na što stižu učestali prigovori, te je podsjetila da je tokom njenog mandata ekshumirano 161 lice, a identifikovano njih 164, da je nađeno šest masovnih grobnica i oko 60 pojedinačnih, te obavljeno više od 260 probnih iskapanja, uz provjeru svake od prispjelih informacija. Na skupu je bilo i predstavnika udruženja iz Hrvatske, BiH i nekih drugih zemalja, ali ne i Srbije, koja okupljaju rodbinu nestalih. Predsjednik Saveza Ivan Pšenica zbog toga ih je prozvao, ali takav postupak udruženja iz Srbije potpuno je razumljiv, jer za Savez udruga zatočenih i nestalih, za ovdašnje medije i državne inistitucije i dalje postoje samo nestali Hrvati. Ovakav pristup krši i dogovor koji su ostvarili čelni ljudi komisija za nestale iz Hrvatske i SCG na sastanku početkom februara u Zagrebu, po kojem se ujednačavaju kriteriji za sve tri kategorije nestalih koje bi se trebale voditi na zajedničkoj listi. Tada je bilo riječi o 1.142 nestala Hrvata, o 935 nestalih Srba koji su hrvatski državljani i o 440 lica s građanskim statusom u Srbiji i Crnoj Gori. Zbog identifikacija u proteklih se osam mjeseci broj nestalih smanjio na 1.131 lice koliko još traže hrvatske vlasti.

Još uvijek bez jedinstvenog popisa

Podsjetimo, hrvatske su institucije tokom 1994. ažurirale popise nestalih, s tim da su se prijave primale samo u Hrvatskoj i diplomatskim predstavništvima, pa do njih uglavom nisu došli podaci o nestalim Srbima. Nakon 1995. prikupljaju se podaci o Srbima nestalima od 1991. do 1995., ali se te dvije liste iz političkih razloga nisu objedinjavale. Osim u "Oluji", najveći dio Srba nestao je tokom 1991. iz velikih gradova. Na nastavak prakse prešućivanja Srba reagirao je i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Žarko Puhovski, koji je rekao da je neprimjereno dijeliti nestale osobe po njihovom etničkom porijeklu. Puhovski se već godinama zalaže za formiranje jedinstvenog popisa nestalih lica i hrvatske i srpske nacionalnosti. On je još jednom apelirao da se formira jedinstveni popis svih osoba porijeklom iz Hrvatske kojima se između ljeta 1991. i ljeta 1995. zameo svaki trag. No, Komisija za zatvorene i nestale pri Ministarstvu branitelja, kojoj je na čelu pukovnik Ivan Grujić, mnogo više entuzijazma pokazuje pri ekshumaciji grobnica u Srbiji i BiH nego onih u Hrvatskoj. Mnoge humke s neidentificiranim srpskim leševima po mjesnim grobljima još uvek nisu ekshumirane, uključujući i onu na groblju u Dvoru gdje leže pobijeni iz izbjegličke kolone između Gline i Dvora za vrijeme "Oluje". U nekim dijelovima Korduna Srbi pobijeni za i nakon "Oluje" sahranjivani su izvan groblja po šumama, a te se grobnice, iako je njihova lokacija poznata, ne diraju. "U Hrvatskoj je još uvek hiljadu registrovanih grobnih mesta, ali nema političke volje da se na njima obavi ekshumacija, što toleriše i međunarodna zajednica. Kada bi neko naterao Hrvatsku da se ta tela ekshumiraju, smanjio bi se i broj nestalih, jer smo došli u apsurdnu situaciju - zna se za leševe, a ne znamo čiji su", izjavio je direktor Dokumentaciono-informacionog centra ''Veritas'' Savo Štrbac. Inače, prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog križa kao nestali se vodi 18.555 osoba s područja SFRJ: 13.862 osobe iz BiH, 2.409 iz Hrvatske i 2.284 s Kosova, ističe koordinator odjeljenja zaštite pri MK CK Mona Sadek.
N. Jovanović

Puhovski: Neprimjereno je nestale osobe dijeliti po etničkom podrijetlu

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Žarko Puhovski izjavio je danas u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba kako je neprimjereno dijeliti nestale osobe po etničkom podrijetlu. Čini mi se potpuno neprimjerenim po etničkom podrijetlu dijeliti nestale osobe, jer pored 1131 osobe koje Hrvatska službeno traži nestalo je još oko 900 hrvatskih građana, pretežito srpske nacionalnosti i uglavnom u ljeto 1995., rekao je Puhovski. Smatra da je krajnje vrijeme da se ustroji jedinstveni popis nestalih osoba podrijetlom iz Hrvatske kojima se, rekao je, između ljeta 1991. i ljeta 1995. zameo svaki trag.
(hina)

Prikaži verziju za ispis

Ustaške škrabotine na fasadi pravoslavne crkve u Sinju
Čedo Prica: Na strani zdravog razuma i ljepote
Smiju li Srbi glasati za Hrvata
‘Crna lista’ na CD-u: Snimljeni i popisani hrvatski neofašisti
Први Закон о дијаспори
Manjine iz Hrvatske zajedno u Zadru
Knin: Razbijeno staklo na Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Novi kriteriji za novac iz proračuna
Predstavljen godišnji izvještaj nevladinih organizacija
Veći budžet za manjine
Blaga himna za divlji svijet
Када Јован постане Иван
Znaš, on ti je Srbin
Preminuo Bogdan Tirnanić
Politička zastupljenost poboljšana, zapošljavanje nije
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt