VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Ravni kotari: Kako do svoje zemlje
Povrat imovine prvi je uslov za vraćanje ljudi, kaže nam Gligorije Rnjak. No, starci koji se vraćaju ne mogu obrađivati zemlju s obzirom na životnu dob i nedostatak mehanizacije. "Imamo projekat obnove i mehanizacije poljoprivrede za koji su zainteresovani strani investitori iz Austrije i Italije, a imamo i mlade ljude, oko 150 njih, koji bi se vratili iz Srbije, Crne Gore, čak iz Amerike i Australije", dodaje Rnjak

Od sedamnaest vijećnika u skupštini Grada Benkovca samo su dvojica Srbi. Zato su, prema riječima jednog od njih, Gligorija Rnjaka (SDSS), uvijek preglasani: "Naše prijedloge i argumente niko ne uvažava. Kad su u pitanju Srbi, svi su Hrvati jedinstveni, bez obzira na stranačku pripadnost. Cilj je otežati i spriječiti povratak srpskih prognanika".

Povratak izbjeglih i prognanih jedan je od uslova za prijem Hrvatske u Evropsku uniju. Otkud onda toliki otpor?
- Javno, posebno pred međunarodnom javnošću, Hrvatska je prihvatila povratak, ali sve čini da se ljudi ne vrate. Ne vraća oduzetu imovinu, ne stvara uslove za zapošljavanje, toleriše nasilje nad povratnicima. Zato se vraćaju mahom starci i oni koji imaju penziju, pa mogu nekako da prežive. Mlađi dođu, vide: nema obnove, nema posla, njihovu zemlju obrađuju neki drugi ljudi, i odu. Nema ekonomskih uslova za povratak o čemu Hrvatska ne govori, još manje nešto poduzima. U selima sa pretežno srpskim stanovništvom Bukoviću, Benkovačkom Selu, Biljanama Gornjim i Miranjama Gornjim grade se nova naselja za useljene Hrvate s kompletnom infrastrukturom, a u obnovljenim selima u kojima žive Srbi nema ni vode, ni struje. Navodno nema ni novca za obnovu. Došljaci imaju prednost pri zapošljavanju, ne samo u odnosu na Srbe povratnike, već i u odnosu na domicilne Hrvate. Ima primjera da je iz jedne porodice zaposleno svih četvero članova, dok nijedan Srbin, bez obzira na kvalifikaciju, ne radi, s izuzetkom nekih momaka koji povremeno rade na građevinama. Na crno, uglavnom.

Nedovoljna pomoć

Tuđman je pozvao Hrvate iz Slankamena, dao im zemlju koja je pripadala Srbima i kredite za mehanizaciju. Ti ljudi sada obrađuju naše vinograde i voćnjake i ne dozvoljavaju da priđemo svojoj zemlji. Pitam se, kako su mogli dobiti kredit za tuđu zemlju? Kako su mogli da registriraju "obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo" bez vlasničkog lista?

Povrat imovine svakako je prvi uslov za vraćanje ljudi. No, mogu li starci koji se vraćaju obrađivati zemlju s obzirom na životnu dob i nedostatak mehanizacije?
- To je pravo pitanje. Ono što je dosad učinjeno ne ohrabruje mlade. Vanjski donatori obično su povratnicima dali tri ovce ili tri koze, pet koka nesilica i ručna kolica, a mlađima od šezdeset i pet godina freze od pet do osam KS. Bila je to prva pomoć, ali nedovoljno za  oživljavanje poljoprivrede. Ja se pedeset godina bavim agrarom. Neću da čujem za rješenja kao što su kopačica ili traktor od 30 KS. Ali priznajem da ni ja, ni ostali, nismo znali da je EZ raspisala natječaj za traktore i poljoprivrednu mehanizaciju. Sve informacije ostaju u Zagrebu i to je loše. Sad moramo drugim putem do kredita i partnerstva.

Što predlažete?
- Ovdje postoje uslovi za najmoderniju poljoprivrednu proizvodnju: 50 hiljada hektara obradivog zemljišta, od čega polovina na benkovačkom području. Petnaest je godina to zemljište bilo neiskorišteno. Sad je bogomdano za proizvodnju zdrave hrane. Od 1965. do 1990. godine Ravni su kotari hranili stanovnike i turiste od Splita do Kopra. Naša su sela bila razvijena, kuće palate, na njivama najsavremenija mehanizacija. Takve uslove tražimo.

Vratiti otuđenu zemlju

To pretpostavlja masovniji povratak radno aktivnog stanovništva, a u OESS-u ocjenjuju da su povratnici neodlučni u strahu za svoju sigurnost.
- Imamo projekat obnove i mehanizacije poljoprivrede za koji su zainteresovani strani investitori iz Austrije i Italije, a imamo i mlade ljude, oko sto i pedeset njih, koji bi se vratili iz Srbije, Crne Gore, čak iz Amerike i Australije. Prvi je zadatak vratiti ljudima zemlju. Sljedeći je korak provesti funkcionalnu komasaciju, što znači od hiljadu parcela stvoriti jednu proizvodnu tablu, pri čemu ne treba mijenjati vlasnike, već ih treba udružiti kako bi na 500 hektara mogli primijeniti svu tehnologiju: od moderne mehanizacije, navodnjavanja, možda avionskog prskanja, do redosljeda sadnje i pripreme za tržište. U Benkovcu već imamo hladnjaču od 500 vagona (pet hiljada tona), najveću na Jadranu za pripremanje i pakovanje robe. Savremena proizvodnja podrazumijeva organizovano tržište. Ma koliko vrijedan bio poljoprivrednik, ne može sam na pijacu, kao što ne može sam ni do kredita ni do savremene mehanizacije. Ali mi imamo u vidu sto i pedeset mladih ljudi za realizaciju ovog projekta, a ono što nudimo niko ne može ponuditi: zemlju, klimu, blizinu mora, željeznice, autoputa, aerodroma. Obnova života u Ravnim kotarima nije samo u interesu Srba. Prije svega to je u interesu Hrvatske i njene ekonomske perspektive.
Tanja Oluić

Prikaži verziju za ispis

Ustaške škrabotine na fasadi pravoslavne crkve u Sinju
Čedo Prica: Na strani zdravog razuma i ljepote
Smiju li Srbi glasati za Hrvata
‘Crna lista’ na CD-u: Snimljeni i popisani hrvatski neofašisti
Први Закон о дијаспори
Manjine iz Hrvatske zajedno u Zadru
Knin: Razbijeno staklo na Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Novi kriteriji za novac iz proračuna
Predstavljen godišnji izvještaj nevladinih organizacija
Veći budžet za manjine
Blaga himna za divlji svijet
Када Јован постане Иван
Znaš, on ti je Srbin
Preminuo Bogdan Tirnanić
Politička zastupljenost poboljšana, zapošljavanje nije
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt