VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
APN je u Krnjaku - nastavak iseljavanja drugim sredstvima?
Primjera radi, uređena spratnica sa centralnim grijanjem u središtu Krnjaka vrijedila je 29 hiljada evra, a sada kuća iste veličine i bez centralnog iznosi 71 hiljadu evra - kaže zamjenica načelnika općine Nada Coha. Najnovije ponude APN-a već imaju negativne efekte po nacionalnu strukturu Krnjaka: od ljeta je prodano pet kuća čiji su se vlasnici bili vratili. «Država to namjerno radi. Takve bi agencije trebalo ukinuti, jer nanose štetu povratničkim krajevima, direktno sugerirajući ljudima da povratka neće biti», dodaje Nada Coha

Dome, slatki dome - omiljena je fraza svih onih koji iz daljine umorni stižu kući. Toplina i mir kućnoga praga svakom čovjeku dobro dođu nakon prašnjavih cesta i hladnih zidova birokratskih ureda. A što tek rečena fraza znači svima onima koji su tokom proteklih godina sa vrećicom u ruci sa sigurnog ognjišta otišli u neizvjesnu budućnost i sada, u svijetu nepoznatih ljudi, jedva preživljavaju u izbjegličkom prihvatnom centru ili kod nekog gazde u «nabijači», sanjajući topli domaćinski ručak, dnevni boravak, drijemanje uz TV… U tim trenucima ne mogu izračunati koliko njihovo ostavljeno blago zaista vrijedi. Mjeriti u novcu, naturi ili uspomenama? Tuga je srž svake izbjegličke sudbine, a toliko ih je…

Drastični skok cijena srpskih kuća

Prvih povratničkih godina tek su neki glasnici izbjeglicama u nesigurnome svijetu prenosili poruke iz zavičaja, koje su za mnoge značile izlaz iz nepovoljne situacije. Tamo, u zavičaju, njihove kuće, doduše devastirane, bile su meta državne agencije za prodaju nekretnina. Prodati kuću, imanje, djedovinu, ostaviti sve godine mladosti i rada, grobove svojih predaka, za sitne i zanemarive svote novca, bilo je iskušenje kojem mnogi Krajišnici praznih džepova nisu mogli odoljeti. Prodavali su svoje vlasništvo pošto-poto, pokušavajući riješiti životno pitanje, jer za sitne kune u matici Srbiji mogao se udariti temelj neke nove kuće ili kupiti kakav-takav krov nad glavom. U zavičaju je ipak ostalo još imanja koja nisu promijenila ime vlasnika. Neki su se vlasnici vratili i žive na svojoj zemlji, neki dolaze, neki odlaze. Konstantno sa povratkom traje i prodaja srpskih kuća preko APN-a. U Krnjaku je tokom proteklih godina prodano 130 stambenih objekata. Na papiru i u riječima podržava se politika povratka izbjegličkog stanovništva, ali mnogim se postupcima potiče njihovo novo iseljavanje.
Slika takvog odnosa je i Krnjak, gdje vlast drži SDSS nastojeći svojim žiteljima, u okolnostima kada je privreda uništena, obezbijediti koliko-toliko ekonomski održiv povratak. Međutim, neposredno poslije majskih izbora povratničko oživljavanje Krnjaka zadobilo je iznenadni udarac. S ljetnim kišama drastično su skočile i cijene srpskih kuća. Od strane države, to jest APN-a kuće su odjednom dobile duplu vrijednost. Kod građana i općinskih vlasti potez APN-a izazvao je sumnju i zaključak da se nastavlja politika iseljavanja Srba i promjene nacionalne strukture u krajiškim sredinama na račun manjinskog naroda, ovaj put sa drukčijom taktikom i na jedan manje bolan način, ali sa istim rezultatom. «Nemamo ništa protiv da ljudi sami odlučuju gdje će živjeti. Isto tako, ne možemo nikoga prisiliti da se vrati, ako on procijeni da nema uslova za normalan život. Ali ne možemo prihvatiti da se kuće povratnika prodaju preko državne agencije, jer to znači da država direktno potiče novi val iseljavanja Srba iz Hrvatske», ogorčeno kaže zamjenica načelnika općine Nada Coha.

Otkud sada novac?

Razočarenje u državne poteze izaziva i činjenica da su srpske kuće otkupljene za socijalne slučajeve iz Karlovca, iako sam Krnjak ima brojna neriješena pitanja stambenog zbrinjavanja kojima to rješenje nije ponuđeno. Nerazvijena sredina Krnjaka sigurno ne može riješiti socijalne probleme «doseljenih» Karlovčana, jer sama općina ima 238 «svojih» socijalnih slučajeva. Nada Coha dodaje da u samom Krnjaku još uvijek nije počelo ni zbrinjavanje bivših nosioca stanarskog prava. Osuđeni na podstanarstvo u Krnjaku, oni nisu zbrinuti u svom mjestu kao što je to omogućeno karlovačkim socijalnim slučajevima. Na listi čekanja za stanarsko zbrinjavanje prijavljeno je deset bivših nosioca stanarskoga prava, od kojih tri porodice žive u teškim uslovima. Iako je povrat imovine završen još prije dvije godine, ne rješava se ni problem objekata koji su devastirani dok su u njima boravili privremeni korisnici. Sve to znatno usporava povratak i nadu u bolji život na Kordunu. «Razlozi za nemarnost i nepoštivanje Sporazuma sa Vladom i samog Ustavnog zakona uvijek su sadržani u dobro poznatoj sintagmi - nemamo novca. Otkud im sada novac? Kuća koja je nekada koštala 40 hiljada evra, sada vrijedi 75 hiljada evra, iako između objekata nema razlike. Primjera radi, uređena spratnica sa centralnim grijanjem u središtu Krnjaka prodana je za 29 hiljada evra, sada kuća iste veličine i bez centralnog iznosi 71 hiljadu evra», ilustrira Nada Coha poskupljenje srpskih kuća. 

«Takve bi agencije trebalo ukinuti»

Najnovije ponude APN-a za kupovinu srpske imovine već imaju negativne efekte po nacionalnu strukturu Krnjaka. Od ljeta je prodano pet kuća čiji su se vlasnici vratili. Nada Coha navodi i primjer povratnika koji je prije nekoliko godina odbio prodati kuću i vratio se. U međuvremenu, država je osmislila novi plan i početnoj cijeni dodala čak 35 hiljada evra tako da je navedeni povratnik na nju pristao i otišao za Srbiju. «Država to namjerno radi. Od  'Oluje' se vrši planirano i namjerno iseljavanje i mijenjanje nacionalne strukture, čime se zadire u sam Ustavni zakon o nacionalnim manjinama. Takve bi agencije trebalo ukinuti, jer nanose dugoročnu štetu povratničkim krajevima, direktno sugerirajući ljudima da povratka neće biti», zaključuje Nada Coha.
Ogorčeni mještani Krnjaka ne žele komentirati najnovije iseljavanje povratnika. Nadaju se da njihova kordunaška sredina neće ostati pusta, jer na ponudi APN-a trenutno je pet novih kuća. Nastoje se izboriti za opstanak u sredini u kojoj već deset godina nacionalna struktura stanovništva doživljava potrese. Oči su im uprte u povratak koji stagnira, dok se odlasci iz zavičaja, u kojem mnogi ostavljaju samo uspomene, nastavlja.
Paulina Lazić 

 

 

Prikaži verziju za ispis

Ustaške škrabotine na fasadi pravoslavne crkve u Sinju
Čedo Prica: Na strani zdravog razuma i ljepote
Smiju li Srbi glasati za Hrvata
‘Crna lista’ na CD-u: Snimljeni i popisani hrvatski neofašisti
Први Закон о дијаспори
Manjine iz Hrvatske zajedno u Zadru
Knin: Razbijeno staklo na Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Novi kriteriji za novac iz proračuna
Predstavljen godišnji izvještaj nevladinih organizacija
Veći budžet za manjine
Blaga himna za divlji svijet
Када Јован постане Иван
Znaš, on ti je Srbin
Preminuo Bogdan Tirnanić
Politička zastupljenost poboljšana, zapošljavanje nije
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt