VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Miloš Popović: «Prosvjeta» nije srpska enklava, nego društvo otvoreno za sve ljude dobre volje
Naša snaga i bogatstvo je u raznolikosti grupe: među nama su ljudi raznih nacionalnosti, svih uzrasta i raznih zanimanja. Mnogi naši članovi pridružili su nam se u osjetljivo vrijeme i nije im smetalo što slikaju sa Srbima u Srpskom kulturnom društvu. Naravno, bilo je to i pitanje rizika, jer mnogi su Hrvati mogli ostati bez posla kad bi se saznalo gdje provode slobodno vrijeme. Smisao likovnih kolonija i susreta jesu, prije svega, druženja djece. Najmlađi stječu prijateljstva, predstavljaju svoj kraj i sebe crtežom i bojom. U Korenici mi je prišla jedna djevojčica i pitala me: «Mogu li dovesti svoju prijateljicu, ali ona je Hrvatica?»

Održati kontinuitet kvalitetnog rada tokom sedam godina, ostati zanimljiv kolegama, mladim početnicima i svima onima kojima je blizak likovni način izražavanja, i to u gradu koji broji mnoštvo afirmiranih i amaterskih likovnih sekcija - nedvojbeno je znak uspjeha. Likovna grupa zagrebačkog pododbora SKD «Prosvjeta» pokazala je da je i u najtežim vremenima moguća dobra organizacija, sloboda izražavanja i druženja sa ljudima dobre volje, bez ikakvih nacionalnih predrasuda. Doživljavanje svijeta kistom i igrom oblika i boja spaja ljude, briše barijere i širi vidike. Članove likovne grupe čine Srbi, Hrvati, Slovenci..., a sve to je više nego dovoljan povod da razgovaramo sa voditeljem Milošem Popovićem, koji na okupu drži ovo šaroliko društvo zaljubljenika u likovni izraz.

Likovna sekcija aktivno djeluje od 1998. Kako ste postigli tako dug, za mnoge zavidan staž?
- Doprinos je to, prije svega, same grupe. Okupljamo vjerne i vrijedne ljubitelje likovnog izraza. Ljudi dolaze i odlaze, međutim, mi smo od početka do danas uspjeli sačuvati kostur sekcije oko koje se okupljaju članovi. Grupa broji oko 30 članova, ali često naš prostor bude tijesan da sve primi. Sačuvali smo i održali svoju razinu, slobodan duh i prijateljsku klimu. Sve su to važni faktori koji utječu da se ljudi odlučuju za nas. Uspijevamo održavati redovne izložbe koje posjećuje velik broj ljudi. I odjek s tih posjeta je pozitivan. Ko jednom dođe, s nama i ostane i sljedeći put dovede svoje radoznale i zaintresirane prijatelje.

Dišemo jednom dušom

Naši posjetioci osjete da mi u grupi dišemo jednom dušom. Prihvatimo svakog našeg člana onakvog kakav on uistinu i jeste, sa svim manama i vrlinama. Samo se bez ikakvih predrasuda možemo upustiti u slikarstvo, u umjetnost, u kulturu življenja. Umjetnost nije obaveza, to je nešto što je u nama, samo trebamo to prepoznati i u produktivnoj atmosferi ispoljiti. Ljudski je pogriješiti u radu i krenuti slikati još jednom ispočetka. Učimo i razvijamo se u estetskom smislu. U našim redovima bilo je mladih koji su s nama vježbali za upis na Likovnu akademiju i svi su ostvarili uspjeh. Osim toga, nastojima uvoditi inovacije i rad sekcije temeljiti na različitim aktivnostima i motivima. Slikamo u našem prostoru, ali čim je lijepo i suho vrijeme odemo u obilazak Maksimira, Botaničkog vrta i zagrebačkih parkova i tamo, u neposrednoj prirodi, nastaju naša djela.

Likovnu grupu čine Srbi, Hrvati, Slovenci, Talijani, Židovi... Koja je tajna zbližavanja ljudi u Preradovićevoj 18 svih ovih godina?
- «Prosvjeta» nije srpska manjinska enklava, nego otvoreno društvo za sve ljude dobre volje. Nas u grupi ujedinjuje želja za druženjem, ljubav prema umjetnosti i težnja da bojom izrazimo svoj unutarnji svijet. Naša snaga i bogatstvo je u raznolikosti grupe. Među nama su ljudi raznih nacionalnosti, svih uzrasta i raznih zanimanja. Svi smo mi tu prijatelji. Draž sekcije i njena njaveća kvaliteta je u atmosferi koju stvara. Tu bi bilo glupo govoriti o toleranciji, tu je riječ o oduševljenju i prijateljstvu. Naši članovi su presretni kad se okupimo i u ugodnom ćaskanju prepustimo radu. Kad uđemo u naš mali «atelje» predajemo se jedni drugima, zaboravljajući svakodnevne brige i probleme, i u svijetu vizualnih simbola tražimo kutak mira i snage za nove radne pobjede. Naši članovi su ljudi širokih pogleda koji su nam se pridružili u osjetljivo vrijeme i nije im smetalo što slikaju sa Srbima u Srpskom kulturnom društvu. Naravno, bilo je to pitanje rizika. Mnogi od naših članova Hrvata mogli su ostati bez posla kad bi se saznalo gdje provode slobodno vrijeme.

Smisao likovnih kolonija je druženje djece

Rad grupe ocrtava i Sedma izložba likovnih radova. Kakvi su utisci nakon njezina postavljanja?
- Izložba predstavlja krunu našeg rada i radost svakog člana. Svaka slika predstavlja pojedinca, njegov način izražavanja i doživljavanja vremena i predmeta slikanja. Izložene slike su daleko od akademskog slikarstva i čine jedinstvo, jednu kulturu i jednu vrijednost koja zrači energijom, pozitivnošću i osmijehom, baš kao i sami članovi grupe. Motivi interijera, mrtve prirode, aktovi i ambijenti zagrebačkih parkova realistično su prikazani. Individualno proživljeni motivi ostavljaju lične tragove njihovih tvoraca na papiru, gdje nema mjesta mehaničkom preslikavanju i kopiranju. Izuzetno zanimljivi su i radovi sa likovne kolonije koja je prošle jeseni održana u Malom Gracu. Radovi su to učenika koji su  Zagrepčanima predstavili svoj zavičaj. Talenat i snaga djetinjstva, ali i uzajmna povezanost djece sa banijskim šumarcima krije se iza svakog poteza njihove ručice. Uspješni i zanimljivi radovi zagrebačkih likovnjaka i banijskih mališana svakako su dobra pozivnica da se izložba vidi, ali i da se likovna sekcija proširi, jer naša su vrata za sve otvorena.

Pored kolonije u Malom Gracu održavane su i zajedničke aktivnosti sa likovnim sekcijama u Korenici i Osijeku. Kakva iskustva nosite s tih druženja i kako ocjenjujete saradnju među pododborima «Prosvjete» u likovnom radu?
- Smisao likovnih kolonija i susreta jesu, prije svega, druženja djece. Najmlađi se međusobno upoznaju, stječu prijateljstva, predstavljaju svoj kraj i sebe crtežom i bojom. U Korenici mi je prišla jedna djevojčica i pitala me: «Mogu li dovesti svoju prijateljicu, ali ona je Hrvatica?». Mogu reći da su likovna druženja način na koji najlakše sklapamo sponatna prijateljstva i otkrivamo prave vrijednosti. Rad u grupi djeci je mnogo kvalitetniji nego individualni, jer grupa širi mogućnosti svakog pojedinca. U likovnim kolonijama na Baniji i Kordunu mnogima je to tek prvi pokušaj slikanja. Ali, djeca u sebi imaju nevjerovatne izvore i potencijale mašte, kreativnosti i stvaralaštva, koje treba samo na vrijeme prepoznati kako bi se razvile. Saradnja među pododborima je nedovoljna. Pododbori na terenu najčešće nemaju prostora. Ljudi rade u daleko težim uslovima nego mi u Zagrebu, gdje je bolja situacija i što se tiče međuljudskih odnosa. U mnogim sredinama još uvijek je nezamislivo da Hrvat slika u «Prosvjeti», a kod nas je to normalna stvar.

«Nastava na daljinu» je nastava budućnosti

U ljetnim školama u Peroju i Drežnici vodili ste nastavni predmet likovne kulture. Kako funkcionira sedmodnevni rad sa učenicima? Koliko oni za to vrijeme mogu iskazati svoju kreativnost?
- Ljetna škola veliki je događaj u školskom životu svakog učenika. Njihova spontanost i iskrenost dostignu vrhunac. Poslije svake škole, za samo nekoliko dana, uspjeli smo napraviti kvalitetnu izložbu učeničkih radova. Djeci to ostaje u sjećanju i stvara se navika spontanog izražavanja.

U SKD «Prosvjeta» provodi se eksprimentalni program «nastave na daljinu» za učenike srpske nacionalnosti u obliku dopisno-konsultativne nastave. Jedan ste od nastavnika koji učestvuje u tom programu. Koliko učenike posredno, putem pisama uspijevate motivirati i aktivirati u rješavanju likovnog problema?
- Likovni problem se u dopisno-konsultativnoj nastavi mora svesti na krajnje jednostavan i blizak način za učenike određene dobi. U «nastavi na daljinu» nedostaje taj neposredni odnos učenika i učitelja, motivacija koja pokreće učenika na stvaranje. Ali, to je nastava budućnosti koju treba upotpuniti suvremenim medijima, pomoću kojih će učenici lakše postići svoje rezultate. Naši učenici imaju potrebu za likovnim izražavanjem i stvaranjem, i održavanjem nacionalnog identiteta, a to je najbitnije za uspješno funkcioniranje dopisne nastave.
Paulina Lazić (Novosti sedam dana)

Prikaži verziju za ispis

Promocija zagrebačkog izdanja Romana o Londonu Miloša Crnjanskog
Sjećanje na Desanku Maksimović...
Izložba slika Nikole Medića
Предавање о 200-годишњици рођења Његоша
Љубивоје Ршумовић у Загребу
Izložba novih naslova s 58. Beogradskog sajma knjiga
Jesen u Petrinji 2013
Promocija knjige Radoja Arsenića - Remember Maksimir
NATJEČAJ za nastavnika ili profesora srpskog jezika ili hrvatskog i srpskog jezika
Јесен, и живот без смисла
U DARDI MALI JUBILEJ
Izložba Jovice Drobnjaka - Slikarski fotografiran motiv cvijeća
Ljetna škola srpskog jezika i kulture punoljetna!
POZIV NA PJEVAČKU RADIONICU I PREDAVANJE - U sklopu 8. Dana srpske kulture
Izložba Komora - iz srca hrasta gostovala u Banja Luci
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt