VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Obrazovanjem na srpskom jeziku i ćirilici obuhvaćeno više od četiri hiljade djece
Gimnazija «Katarina Branković Kantakuzen», koja u organizaciji Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zagrebu od naredne školske godine počinje s radom, imat će velik broj izbornih predmeta, prije svega stranih i klasičnih jezika. Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Mirko Marković najavio je da će SPC, Ministarstvo i Grad Zagreb učenicima koji dolaze iz unutrašnjosti ili izbjeglištva pomoći da imaju osiguran smještaj u đačkim domovima. Na pitanje kakav će se izgovor srpskog jezika koristiti u gimnaziji, Marković je rekao: «Ijekavski, kao što je u ovim krajevima uobičajeno»

Programima obrazovanja na srpskom jeziku i ćirilici obuhvaćeno je više od četiri hiljade srpske djece i omladine - izjavio je pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Mirko Marković na tribini «Ostvarivanje prava na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Hrvatskoj», održanoj 2. juna u prostorijama zagrebačkog pododbora «Prosvjete». Tribinu je organiziralo Vijeće srpske nacionane manjine Grada Zagreba u okviru projekta «Tribine vijeća», koji bi se trebao zahuktati nakon ljeta, a tokom juna predviđene su još dvije tribine. S obzirom na važnost teme, nije bilo čudno što je publika, članovi «Prosvjete», ali i poznatije ličnosti iz javnoga života, potpuno ispunila salu.

Dozvoljavaju se odjeljenja s manjim brojem učenika

Nakon što je predsjednik VSNM-a David D. Orlović pozdravio prisutne i ukratko ih podsjetio na dosadašnje aktivnosti Vijeća, najavio o čemu se u projektu tribina radi, sveučilišna profesorica Nataša Desnica Žerjavić, koja u VSNM-u vodi Odbor za obrazovanje i prosvjetu, dala je uvodnu riječ o procesu obrazovanja za Srbe u Hrvatskoj.
Marković se u izlaganju pozvao na zakonsku regulativu koja to omogućava, od Ustavnog zakona, Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ne izostavljajući ni međunarodne obaveze Hrvatske u tom pogledu. Govoreći o modelima obrazovanja koji se zasnivaju na hrvatskim nastavnim planovima i programima, te o nekim oblicima koji imaju dozvolu Ministarstva, rekao je da se u praksi dozvoljava formiranje odjeljenja s manje učenika - njih sedam - nego u redovnoj nastavi.
Model «A» u kome se nastava izvodi na materinjem jeziku i pismu sa satovima hrvatskog jezika i književnosti prisutan je u osnovnim i srednjim školama u dvije najistočnije županije i pohađa ga oko 2.600 osnovaca i 1.071 srednjoškolac. Model «B» u kome se društvena grupa predmeta uči na jeziku manjine, a prirodna na hrvatskom nije prisutan, osim donekle u odjeljenjima Gimnazije u Belom Manastiru. Model «C» koji predstavlja pet sati njegovanja materinjeg (u našem slučaju srpskog) jezika i kulture (osnosno jezika i književnosti, historije, geografije, likovnog i muzičkog odgoja), prisutan je u sve većem broju općina u ostatku Hrvatske, pri čemu se i roditelji i «Prosvjeta» kao nosilac tog modela obrazovanja susreću s većom ili manjom opstrukcijom lokalnih i školskih vlasti.

Knin ohrabrujući primjer

Marković je kao ohrabrujući primjer naveo Knin, gdje je uz upornost roditelja i tamošnjih aktivista «Prosvjete» nakon nekoliko godina ipak počela nastava za 25 učenika.
U ostale vidove nastave uvrstio je pak organiziranje ljetnih škola u Peroju i Drežnici i dopisno-konzultativnu nastavu za učenike koji su raspršeni, rekavši da je takav način dominantan za Rusine i Ukrajince čija se djeca sastanu i nekoliko dana zajednički «vrte» gradivo. Mirković je prisutne pozvao da utiču na to da se broj učenika koji pohađaju te programe poveća, ističući da je čudno da u Zagrebu nema vidova nastave srpskog jezika i pisma, te ukazujući na primjer Mađara koji u Zagrebu imaju dječji vrtić sa desetero djece i dvije odgojiteljice, a od 1994. i u jednoj od škola organizira se nastava u dva kombinirana odjeljenja, koju pohađa osam učenika 1. i 2. te sedam učenika 3. i 4. razreda.
Marković je spomenuo i pitanje studija za učitelje razredne nastave na srpskom jeziku na Učiteljskoj akademiji, koji u zadnje dvije godine «šteka», a kao novi oblik naveo je gimnaziju «Katarina Branković Kantakuzen» koja u organizaciji Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zagrebu od naredne školske godine počinje s radom.

Ijekavski izgovor u zagrebačkoj gimnaziji

Ističući veliki dijapazon izbornih predmeta, prije svega stranih i klasičnih jezika (crkvenoslovenski, grčki, latinski...), Marković je najavio da će uz SPC i Ministarstvo i Grad Zagreb pomoći da oni učenici, od ukupno 40 njih koliko je predviđeno na prvoj godini, koji dolaze iz unutrašnjosti ili izbjeglištva imaju osiguran smještaj u đačkim domovima. Marković je najavio da će se isprva nastava odvijati u prostorijama SPC-a u Bogovićevoj, uz upotrebu biblioteke u Preobraženskoj, a da bi se kasnije izgradila gimnazijska zgrada uz manastir sv. Petke na brdu sv. Duh u zapadnom dijelu Zagreba.
Među brojnim pitanjim i komentarima bilo je i ono o tome kakav će se izgovor srpskog jezika koristiti u gimnaziji, na što je Marković rekao: «Ijekavski, kao što je u ovim krajevima uobičajeno». On je najavio i uvođenje dva mjesta savjetnika za vidove nastave na srpskom, s tim da bi se u Ministarstvu organiziralo odjeljenje za nastavu manjina, kao i lakšu nostrifikaciju srednjoškolskih i fakultetskih diploma što bi trebalo smanjiti troškove povratnicima. Na kraju je još jednom podsjetio da je pohađanje vidova nastave na srpskom jeziku jedan od način čuvanja identiteta za mlađe generacije, što svima treba biti u interesu.
Nenad Jovanović (Novosti sedam dana) 

Prikaži verziju za ispis

Promocija zagrebačkog izdanja Romana o Londonu Miloša Crnjanskog
Sjećanje na Desanku Maksimović...
Izložba slika Nikole Medića
Предавање о 200-годишњици рођења Његоша
Љубивоје Ршумовић у Загребу
Izložba novih naslova s 58. Beogradskog sajma knjiga
Jesen u Petrinji 2013
Promocija knjige Radoja Arsenića - Remember Maksimir
NATJEČAJ za nastavnika ili profesora srpskog jezika ili hrvatskog i srpskog jezika
Јесен, и живот без смисла
U DARDI MALI JUBILEJ
Izložba Jovice Drobnjaka - Slikarski fotografiran motiv cvijeća
Ljetna škola srpskog jezika i kulture punoljetna!
POZIV NA PJEVAČKU RADIONICU I PREDAVANJE - U sklopu 8. Dana srpske kulture
Izložba Komora - iz srca hrasta gostovala u Banja Luci
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt