Na prvom je mjestu Njemačka, o kojoj pozitivno misli 89 posto građana, a negativno tek osam posto, isto kao i o Austriji, koja na pozitivnoj strani u hrvatskim očima zaostaje za svojim sjevernim susjedom za samo jedan postotak. Slijede prekomorski susjedi Talijani, o kojima pozitivno mišljenje ima 78 posto, a negativno 18 posto ispitanih. Hrvati imaju iznenađujuće visoko mišljenje o Francuskoj - čak 68 posto ih tu zemlju doživljava pozitivnom, ali ipak njih 27 posto je doživljava negativnom. Na sredini liste je Bosna i Hercegovina, koju 62 posto smatra pozitivnom i 33 posto negativnom. Još su dvije zemlje prikupile natpolovične simpatije - Velika Britanija (57 naprema 39) i Sjedinjene Države (50 naprema 44). O posljednje tri zemlje na ljestvici više Hrvata misli negativno nego pozitivno. Na osmom mjestu je tako Slovenija, koja je za 51 posto Hrvata 'negativna', a za 47 posto 'pozitivna', potom Rusija (47 posto 'negativna', 46 posto 'pozitivna') te na uvjerljivo posljednjem mjestu Srbija i Crna Gora. O zemlji na svojim istočnim granicama negativno mišljenje ima 73 posto ispitanih hrvatskih građana, dok pozitivno mišljenje o SCG ima samo njih 21 posto. Uspoređujući rezultate na godišnjim razinama, uočava se porast udjela pozitivnih procjena u 2005. godini u usporedbi s 2001. kod susjednih zemalja. Osim za Sloveniju, kod koje se uočava značajan pad - s 82 na 47 posto. Veći se pad uočava i za SAD. Prije četiri godine i o Americi je pozitivno mislilo 82 posto Hrvata, a do danas je to mišljenje zadržalo samo njih 50 posto. O Njemačkoj vrlo pozitivno misle ispitanici u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu s okolicom, zatim žene, mladi od 15 do 34 godine, najobrazovaniji i oni s najvišim prihodima, te stalno zaposleni. Austriju su vrlo visoko pozitivno ocijenili Slavonci i Istrijani, zatim osobe između 45 i 64 godine, oni s višom i visokom naobrazbom, kao i s višim i visokim primanjima. Italija je iznadprosječno visoke pozitivne ocijene dobila od građana koji žive u srednjim i velikim gradovima, od mladih između 15 i 24 godine te dobne skupine između 55 i 64 godine starosti, od osoba s višim i visokim obrazovanjem i višim i visokim primanjima. Pozitivno mišljenje o Francuskoj posebno imaju u sjevernoj Hrvatskoj i Istri, zatim u velikim gradovima i fakultetski obrazovani. Pozitivnijim mišljenjem o Bosni i Hercegovini izdvajaju se Slavonci, stanovnici naselja između 10 i 100 tisuća stanovnika, stariji od 45 godina i oni sa srednjom stručnom spremom. Velika Britanija najpozitivne ocjene dobila je u Istri s Primorjem, u naseljima između 10 i 100 tisuća stanovnika, od žena, od mladih između 15 i 34 godine. Što se tiče Amerike, nešto pozitivnije mišljenje od prosjeka imaju građani u sjevernoj Hrvatskoj i u Slavoniji (oko 57 posto), u naseljima do 2.000 stanovnika, kao i žene, mladi između 15 i 34 godine, i osobe sa srednjom stručnom spremom. Nešto pozitivnije o Sloveniji misle u sjevernoj Hrvatskoj, u naseljima od 10 do 100 tisuća stanovnika, žene, osobe između 45 i 64 godine, ispitanici nižeg obrazovanja i nižih prihoda. Za Rusiju su najpozitivnije mišljenje iskazali građani u sjevernoj Hrvatskoj, mladi od 15 do 24 godine, muškarci i osobe visokih prihoda. Pozitivne ocjene za Srbiju i Crnu Goru su još uvijek rijetke. Nešto bolje od prosjeka su u Istri (34 posto), u naseljima od 10 do 100 tisuća stanovnika, Slavoniji (27 posto) te kod građana starijih od 65 godina. Međutim, po negativnim ocjenama istaknuli su se građani u Dalmaciji (82 posto), Lici, Kordunu i Banovini (80 posto), Zagrebu s okolicom (78 posto), u naseljima do 2.000 stanovnika te kod dobne skupine od 45 do 64 godina starosti (79 posto). Najveće oscilacije u odnosu na protekle godine pokazale su se kod ocjenjivanja Bosne i Hercegovine, gdje pozitivna ocjena dosta varira: 1999. godine bilo je 38 posto pozitivnih ocjena, 2001. godine 27 posto, a ove godine čak 62 posto. Posebno je zanimljivo i kretanje pozitivne ocjene za Sloveniju: 1999. pedeset posto, 2001. godine 82 posto, a 2005. godine 47 posto. Pozitivna ocjena za Rusiju porasla je od 14 posto 2001. godine na 47 posto ove godine. Slična je situacija i kod Srbije i Crne Gore, gdje je pozitivnu ocjenu 2001. dalo samo četiri posto ispitanih, dok je ove godine to učinilo njih 21 posto. Istraživanje je provedeno osobnom anketom u kućanstvu na reprezentativnom uzorku od tisuću osoba starijih od 15 godina u svibnju 2005.