Međunarodni sajam knjiga u Beogradu održan je 57. put, a trajao je od 21. do 28. listopada. Predsjednik odbora Sajma knjiga Željko Ožegović je objasnio da pod sloganom „Od A do Š“ sajam nastoji na jednom mjestu okupiti gotovo svu domaću izdavačku produkciju te uključiti i strane izdavače. U prvoj hali, u kojoj knjige izlažu domaće izdavačke kuće, i Prosvjeta je na malom štandu predstavila svoja novija izdanja knjiga i časopisa. Na sajmu se predstavilo više od 490 direktnih izlagača od kojih je 60 iz inozemstva, a treba istaknuti i 30 izdavača i institucija kulture Kosova i Metohije u organizaciji Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Zemlja počasni gost ove godine je bila Mađarska koja je predstavila svoju književnu produkciju, ali i mlade autore, prevoditelje, izdavače, suvremeni film i ples putem posebnih sajamskih programa. Zadnjeg dana sajma Otvorena knjiga je predana Poljskoj koja će biti počasni gost 2013. godine.

Sajam su otvorile srpska pjesnikinja Radmila Lazić i mađarska spisateljica Noemi Sechi. Radmila Lazić je u govoru kazala kako umjetnost nadilazi sve države i civilizacije te kako se njena vrijednost ne mjeri tržišnim uspjehom. Iako država izdvaja zanemarive iznose za kulturu, upravo su umjetnici najvažniji državni resursi i njezini najbolji predstavnici u svijetu. Lazić je istaknula i problem marginalizacije umjetnika u društvu te dodala da su svi ideološki zahtjevi za umjetnike bespredmetni jer je umjetnost po svojoj prirodi iznad politike.

U okviru sajma dodijeljeno je više nagrada. Nagradu za izdavača godine dobila je izdavačka kuća „Fedon“ iz Beograda koja kontinuirano objavljuje i prevodi znanstvenu literaturu iz oblasti filozofije, umjetnosti, mitologije, psihologije i antropologije. Izdavačkim poduhvatom godine proglašena su Dela Stanislava Vinavera u izdanju „Službenog glasnika“ i „Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Beograda“. Nagrada Dečja knjiga godine dodijeljena je knjizi Srpske narodne bajke za decu XXI veka, izdanje „Čarobne knjige“ iz Beograda, a najljepšom knjigom je proglašen Leksikon arhitekture i umetničkog zanatstva, autora Slobodana Maldinija u izdanju „Službenog glasnika“. Nagrada „Dositej Obradović“, koja se dodjeljuje stranom izdavaču za doprinos u objavljivanju i promociji srpske književnosti, ove godine je pripala izdavačkoj kući „Kaligram“ iz Bratislave.

Tema pratećih programa ove godine je bila „Znakovi budućnosti“ čime je sajam želio dati prostor angažiranim tekstovima i autorima te potaknuti rasprave o globalnoj krizi i promišljanju novih modela budućnosti. U taj prostor smjestile su se i mnogobrojne rasprave o (ne)moći proze i poezije te produkciji i recepciji književnih tekstova s naglaskom na odnos fenomena bestselera i književnosti. U okviru ovih tema održane su raznovrsne debate u kojima su sudjelovali domaći autori i inozemni književnici, prevoditelji i teoretičari. Gosti iz Hrvatske bili su Tomislav Brlek, Goran Ferčec, Zoran Ferić, Miljenko Jergović, Petar Milat, Olja Savičević Ivančević, Tea Tulić, Ante Tomić, ali i mnogobrojni profesori i studenti. U bogati program organizatora sajma uvrštena je „Prva godišnja izložba Udruženja stripskih umetnika Srbije“ u kojoj je prikazano 150 radova autora stripa i koja donosi presjek suvremene scene stripa. Programom je obilježena i dvadeseta godišnjica smrti Borislava Pekića povodom koje je profesorica Jasmina Lukić održala predavanje o političnosti i aktualnosti Pekićevih djela koje je danas moguće iščitavati kao kritiku neoliberalnog kapitalizma.

Brojne tribine, debate, gostovanja te predstavljanja knjiga i umjetnika, čine Beogradski sajam knjiga jednom od najvećih i najznačajnijih kulturnih manifestacija u ovom dijelu Europe. Iako su stvarne statistike o kupnji, prodaji i čitanju knjiga zapravo porazne, kupci se za knjige odlučuju barem za vrijeme trajanja Sajma zbog odličnih popusta i živahne atmosfere koja u prvi plan stavlja knjigu i umjetnost. Šareni plakati koji najavljuju bestselere i sniženja, zanimljive izložbe i rasprave, najnoviji naslovi i kaotična gužva na štandovima ostavljaju dojam kako je knjiga i dalje važna svima i da je, barem u danima Sajma, optimističan i vrijedan znak budućnosti.