Veći budžet za manjine
Savjet za nacionalne manjine pokazao je spremnost da se priključi mjerama štednje u Hrvatskoj, ali i osjetljivost za položaj manjina i njihovih organizacija jer one neće biti zakinute u svom radu.
Na sjednici Savjeta održanoj 6. marta odlučeno je da se za rad kulturnih organizacija i institucija za 19 od ukupno 22 nacionalne manjine izdvoji pet posto više sredstava nego za prošlu, odnosno 43.590.000 kuna, a da se ušteda od 408 hiljada kuna ostvari ovogodišnjim ukidanjem središnje manifestacije "Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina u RH" u dvorani "Lisinski",
čime će se ušparati 365 hiljada kuna. Uz to, smanjit će se i iznos za plaće i službena putovanja članova Savjeta u visini od 43 hiljade kuna.

- Nacionalne manjine apsolutno su svjesne krize i nisu autistične. Mi dijelimo sudbinu zemlje u kojoj živimo i ovime želimo dokazati da naša politika integracije manjina u društvo nije samo deklarativna. Uložili smo ogroman napor da održimo planirano povećanje sredstava od 5,1 posto za ovu godinu i omogućimo rad udrugama nacionalnih manjina - rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, odajući priznanje članovima Savjeta koji su shvatili ozbiljnost situacije i jednoglasno odlučili da je u ovom trenutku najbezbolnije da se ove godine preskoči manifestacija u "Lisinskom". Ističući da mu nije drago zbog toga s obzirom na važnost te manifestacije koja se održava od 1998, Tolnauer dodaje da se ne radi o trajnom ukidanju, već o njenom neodržavanju dok se ne popravi situacija.

Čak smo išli na rezanje stručne službe Savjeta, koja je mala i koja nema novca, ali smo to učinili kako udruge nacionalnih manjina ne bi bile oštećene. Tolnauer dodaje da se počelo štedjeti još prošle godine odustajanjem od nekih seminara planiranih za kraj godine. Kao i svake godine, najvažnije je pitanje koliko je tko dobio. Ove godine sredstva su dobile 94 manjinske organizacije i udruženja manjina, sedam više nego lani, dok ih 33 nije ispunilo kriterije za financiranje putem Savjeta. Srpske organizacije dobile su najviše novca, 11.759.000 kuna, a iza njih su Talijani sa 8,9 miliona, Mađari sa 4,7 miliona, Česi sa 3,8 miliona, Bošnjaci sa 2,1 milion i Romi sa 1,5 milion kuna.

Objašnjavajući raspodjelu, Tolnauer je podsjetio na to da Savjet manjinama ne daje novac na osnovi njihove brojnosti, već je glavni kriterij kvaliteta predloženih programa i podnošenje cjelovitih izvještaja o radu u protekloj godini. Što se tiče srpskih organizacija, najviše je dobila SKD "Prosvjeta" 5.630.000 kuna, od čega 790.000 za informiranje, 450.000 za izdavaštvo, 2.780.000 za rad pododbora i 1.610.000 za kulturne manifestacije. Srpsko narodno vijeće dobilo je 4.465.000 kuna, od čega 4.080.000 kuna za nedjeljnik "Novosti", 135.000 za izdavaštvo i 250.000 za kulturne manifestacije. Srpski demokratski forum dobio je 840.000 kuna, Zajedničko veće opština 520.000, od čega na kulturni amaterizam odlazi 109, za kulturne manifestacije 226 hiljada kuna, a za informiranje 185 hiljada kuna. Od srpskih organizacija sredstva su dobili i Srpsko privredno društvo "Privrednik" (290.000 kuna za informiranje i izdavaštvo) i Srpsko kulturno duhovno društvo "Đurđevdan" iz Drežnice (94.000 kuna).

Osim za brojne aktivnosti manjinskih organizacija u ukupnom iznosu od 41.995.500 kuna, 820 hiljada kuna predviđeno je za stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije, 220 hiljada kuna za informiranja i osposobljavanje članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, 220 hiljada kuna za zajedničke programe i 315 hiljada kuna za informativni dvomjesečnik
i održavanje internet stranice.

Sredstva za stvaranje pretpostavki za ostvarenje kulturne autonomije dobili su Česi, Romi, Slovaci, Židovi i Srbi, od čega je ZVO dobilo sto, a SNV 150 hiljada kuna. A što se tiče lanjskog financiranja 87 organizacija, kod ukupno 32 uočene su tehničke pogreške u izvještajima, odnosno opis aktivnosti bez podnošenja računa, što je ipak napredak jer ranijih godina neke organizacije uopće nisu podnosile izvještaje. U svakom slučaju, te organizacije imaju rok do juna da izvještaje prilagode propisanoj metodologiji, a ako to ne učine, ostat će bez daljnjih sredstava.

N. Jovanović