Na osnovu članka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 70/97), na sjednici Skupštine Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", održanoj 18. oktobra 1997. godine, donijet je
STATUT
Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta"
Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o udrugama (Nar. nov.., br. 88/2001.), te članka 27. Statuta Srpskog kulturnog društva «Prosvjeta», Skupština Srpskog kulturnog društva «Prosvjeta» na sjednici održanoj 22.01.2005. donijela je
IZMJENE I DOPUNE STATUTA
SRPSKOG KULTURNOG DRUŠTVA «PROSVJETA
PROČIŠĆENI TEKST
STATUTA
SRPSKOG KULTURNOG DRUŠTVA "PROSVJETA"
l ZAJEDNIČKE ODREDBE
Član 1.
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" (u daljnjem tekstu: Društvo) je tradicionalna kulturna organizacija Srba u Hrvatskoj koja okuplja pripadnike srpskog naroda radi očuvanja i razvijanja nacionalnog identiteta.
Društvo osim pojedinaca okuplja postojeće i razvija nove kulturne, prosvjetne i naučne institucije Srba u Hrvatskoj.
Član 2.
Ovim statutom se uređuje: naziv i sjedište; područje djelovanja; slava, znak i štambilj; sredstva za rad; članstvo i oblici sudjelovanja članova u aktivnostima i djelatnostima; ustrojstveni oblici; tijela i njihov način izbora, opoziva i trajanja mandata; zastupanje i predstavljanje; ostvarivanje nadzora, kontrole i prestanak rada Društva.
Član 3.
Društvo u skladu sa zakonom i ovim statutom donosi Program rada, Poslovnik o radu i radu tijela Društva, te druge akte kojima se pobliže uređuju odnosi u radu Društva.
II NAZIV, SJEDIŠTE l PODRUČJE DJELOVANJA
Član 4.
Naziv Društva je Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta".
Skraćeni naziv Društva je: SKD "Prosvjeta".
Naziv Društva piše se na latinici i ćirilici.
Naziv Društva upisuje se u registar udruga i u prijevodu na engleski jezik, koji glasi: «The Serbian Cultural Association «Prosvjeta», a skraćeni naziv na engleskom jeziku glasi: SCA «Prosvjeta», koji nazivi se mogu koristiti samo zajedno s nazivom na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Sjedište Društva je u Zagrebu, Berislavićeva ulica broj 10.
Član 5.
Društvo je pravna osoba, a svojstvo pravne osobe stječe upisom u Registar udruga.
Društvo ima svoje ustrojstvene oblike utvrđene ovim Statutom, koji nemaju svojstvo pravne osobe.
Društvo predstavlja predsjednik Društva koji za pojedine slučajeve može ovlastiti jednog od potpredsjednika Društva, a zastupa generalni sekretar Društva, a u slučaju njihove odsutnosti ili spriječenosti osobe koje ovlasti Glavni odbor Društva koje se ne u upisuju u Registar udruga.
Financijsku dokumentaciju potpisuje generalni sekretar odnosno osobe koje na prijedlog generalnog sekretara ovlasti Glavni odbor Društva.
Član 6.
Društvo djeluje na teritoriju Republike Hrvatske.
Društvo svoj rad obavlja u skladu sa zakonima Republike Hrvatske, ovim statutom i drugim aktima.
Društvo djeluje na principu javnosti rada objavom poziva na sjednice tijela, javnom distribucijom svojih glasila, obavještavanjem članstva o svom radu i slično, te principu dobrovoljnosti i demokratičnosti kroz razne oblike kulturne, prosvjetne, sportske, naučne i druge slične aktivnosti na okupljanju svojih članova i ostvarivanju ciljeva utvrđenih ovim statutom.
Član 7.
Društvo ima svoj žiro-račun.
Društvo može imati svoj devizni račun.
IIl SLAVA, ZNAK l ŠTAMBILJ DRUŠTVA
Član 8.
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" slavi kao svog zaštitnika Svetog Savu, prvog arhiepiskopa i prosvjetitelja srpskog i na njegov dan 27. januara obilježava Dan Društva u skladu s tradicijom srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve kao bitnog činioca srpskog nacionalnog identiteta.
Član 9.
Znak Društva je otvorena knjiga na plavom polju srpske trobojnice okruglog oblika. Oko trobojnice se nalazi bijeli okrugli rub na čijem se gornjem dijelu nalazi latinični natpis "Prosvjeta", a na donjem dijelu ćirilični natpis "Prosvjeta". Između ova dva natpisa na lijevoj strani ruba se nalazi latinični natpis "SKD", a na desnoj strani ruba ćirilični natpis "SKDl".
Član 10.
Društvo ima svoj štambilj.
Štambilj Društva je okrugao, promjera 35 mm, u kome se nalazi znak Društva.
IV CILJEVI l DJELATNOSTI
Član 11.
Ciljevi djelovanja Društva su:
– očuvanje i razvijanje nacionalnog identiteta Srba u Republici Hrvatskoj,
– upoznavanje, razvijanje i njegovanje kulturno-historijskih tradicija Srba u Republici Hrvatskoj,
– jačanje i učvršćivanje dobrih i humanih odnosa s većinskim hrvatskim narodom i pripadnicima drugih manjinskih naroda u Republici Hrvatskoj,
– razvijanje suradnje s organizacijama srpskog naroda u drugim državama na kulturnim, prosvjetnim, naučnim i drugim aktivnostima.
Član 12.
Društvo će ostvarivati svoje ciljeve iz Člana 11. ovog statuta kroz sljedeće djelatnosti:
1. proučavanje historije, kulture i suvremenog života srpskog naroda, te njegovanje i prezentiranje njegove kulturno-prosvjetne baštine;
2. podsticanje i unapređivanje naučnog, istraživačkog, umjetničkog, književnog i kulturnog rada;
3. organiziranje galerijskih prostora, tribina i drugih aktivnosti iz nauke, kulture, književnih susreta i promocija knjiga;
4. izdavanje stalnih i povremenih publikacija;
5. organiziranje folklorne, muzičke i drugih kulturnih djelatnosti, te sportskih i drugih aktivnosti;
6. pomaganje postojećih Čitaonica i biblioteka i osnivanje novih, te organiziranje klubova čitalaca i prijatelja Knjige;
7. razvijanje zajedničkih kulturnih i drugih aktivnosti u mjestima gdje žive pripadnici više narodnih zajednica;
8. izučavanje i čuvanje jezičnog identiteta i pisma srpskog naroda;
9. poticanje donošenja i briga o realizaciji obrazovnih programa iz historije, književnosti, geografije i drugih predmeta u školskom sistemu, značajnih za očuvanje nacionalnog identiteta Srba u Republici Hrvatskoj;
10. pomaganje izuzetno talentiranih učenika i studenata, a u skladu s raspoloživim materijalnim mogućnostima;
11. suradnja sa srodnim društvima, kulturnim i naučnim ustanovama;
12. suradnja sa Srpskom pravoslavnom crkvom i njenim eparhijama te drugim vjerskim zajednicama radi praćenja kulturne uloge i korištenja muzeja, biblioteka, zbirki i dokumentacije;
13. obilježavanje značajnih kulturnih događaja i ličnosti iz historije srpskog naroda, naročito značajnih za prosvjetu, kulturu i nauku;
14. unapređivanje narodne prosvjete kao tradicionalne funkcije Društva;
15. ostvarivanje drugih aktivnosti od interesa za prosvjetu, kulturu i nauku srpskog naroda.
Član 13.
Za ostvarivanje svojih ciljeva i ispunjavanje zadataka utvrđenih ovim statutom Društvo može osnivati redakcije, komisije, klubove, sekcije i druge zakonom dopuštene oblike djelovanja i radna tijela.
Posebnim aktima, odlukama i elaboratima, osnivaju se oblici djelovanja i radna tijela iz stava 1. ovog člana.
Osim oblika djelovanja i radnih tijela iz stava 1. ovog člana, Društvo može osnivati trgovačka društva i institute sukladno posebnim zakonima.
V IMOVINA l PRIHODI DRUŠTVA
Član 14.
Imovinu Društva čine sve nekretnine i pokretne stvari koje se utvrđuju godišnjim popisom imovine.
Čuvanje i popis imovine vrši se u skladu sa zakonom.
Član 15.
Prihode Društva sačinjavaju:
1. prihodi iz Državnog proračuna,
2. prihodi od članarine, dobrovoljnih priloga i darova,
3. prihodi od nekretnina,
4. prihodi od dotacija,
5. prihodi od zadužbina i
6. ostali prihodi.
VI ČLANSTVO
Član 16.
Članom Društva može postati svaka poslovno sposobna fizička i pravna osoba koja prihvati Statut i program Društva, te iskaže želju da ostvaruje ciljeve Društva.
Pravna osoba članica Društva djeluje u Društvu putem svog predstavnika kojeg imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.
Nominalnim članom Društva mogu postati i osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošću, koje osobe mogu prisustvovati sjednicama tijela Društva i sudjelovati u aktivnostima koje Društvo provodi, ali bez prava odlučivanja u tijelima Društva.
Članom Društva postaje se potpisivanjem pristupnice i uplatom članarine. Način ubiranja i visina članarine utvrđuje se posebnom odlukom Glavnog odbora.
Počasne članove Društva bira Skupština na prijedlog Glavnog odbora ili najmanje trideset članova.
Dobrotvorima Društva mogu biti proglašene fizičke i pravne osobe koje Društvu daruju znatniju imovinu. Dobrotvori imaju pravo nadzirati korištenje tih sredstava.
Društvo vodi evidenciju o svom članstvu prvenstveno u pododborima, a generalno na nivou Društva.
Obrasce i način vođenja evidencije utvrđuje Glavni odbor.
Član 17.
Član Društva ima pravo i dužnost sudjelovati u radu Društva, birati i biti biran u tijela Društva, prisustvovati sastancima i svim drugim aktivnostima koje organizira Društvo.
Član 18.
Članstvo u Društvu prestaje:
1. dobrovoljnim istupom,
2. isključenjem,
3. brisanjem iz članstva i
4. smrću.
Članstvo u Društvu prestaje dobrovoljnim istupom u trenutku kada Društvo primi pismenu izjavu člana kojom traži prestanak članstva.
Članove Društva isključuje Sud časti.
Član Društva može biti isključen ako krši odredbe ovog statuta, ne ispunjava dužnosti prema Društvu utvrđene aktima, krši disciplinu i krnji ugled Društva.
Protiv odluke o isključenju član ima pravo žalbe Skupštini Društva koja donosi konačnu odluku.
Član 19.
Član Društva briše se iz evidencije ako ne plati godišnju članarinu ni tri mjeseca nakon pismene opomene rukovodstva pododbora SKD "Prosvjeta".
VII TIJELA l USTROJSTVENI OBLICI
Član 20.
Tijela upravljanja Društva su:
1. Skupština,
2. Glavni odbor,
3. Nadzorni odbor,
4. Sud časti,
5. predsjednik i dva potpredsjednika,
6. generalni sekretar.
Oblici djelovanja i radna tijela su:
1. Sabor SKD "Prosvjeta",
2. Izvršni odbor,
3. Koordinacija,
4. Centar (Institut) za kulturu i historiju Srba u Hrvatskoj,
5. Centralna biblioteka i čitaonica,
6. Glavna redakcija SKD "Prosvjeta",
7. Komisija za obrazovanje SKD "Prosvjeta",
8. Komisija za gospodarenje trgovačkim društvima u vlasništvu
ili suvlasništvu Društva,
9. drugi oblici djelovanja i radna tijela koje utvrdi Glavni odbor.
Član 21.
Radi provođenja svojih ciljeva i zadataka utvrđenih ovim statutom, osnivaju se pododbori SKD "Prosvjeta" kao ustrojstveni oblici Društva.
Ustrojstveni oblici iz stava 1. ovog člana nisu pravne osobe, ali se obavezno prijavljuju u Registar udruga.
Pododbori SKD "Prosvjeta" koji djeluju na području jedne županije
obavezni su na međusobnu koordinaciju. Pravo je pododbora međusobno koordinirati svoje pojedine aktivnosti i na nivou dvije ili više županija odnosno na drugoj osnovi ukoliko imaju zajedničke i specifične potrebe i interese unutar programa djelovanja Društva.
Tijela pododbora SKD "Prosvjeta" mogu biti:
1. Skupština,
2. Predsjedništvo,
3. predsjednik,
4. sekretar,
5. blagajnik.
Pododbor SKD "Prosvjeta" može imati svoj žiro-račun-podračun ako takvu odluku donese Glavni odbor.
Radi ostvarivanja svog programa rada i zadovoljavanja potreba i interesa članstva pododbori osnivaju klubove kao oblike djelovanja pododbora. Unutar pododbora moguće je osnivati sekcije, biblioteke, komisije, savjete te druge oblike djelovanja.
Način osnivanja, djelovanja i koordiniranja pododbora SKD "Prosvjeta" uređuje se posebnim aktom Glavnog odbora.
Član 22.
Pododbori koji imaju 200 ili više članova formiraju skupštinu tajnim izborima predstavnika - delegata u skupštinu i to tako da se na 5 do 20 članova bira jedan delegat, vodeći računa da broj članova skupštine nije manji od 40 niti veći od 100.
Kandidiranje predstavnika u skupštinu obavlja se u klubovima odnosno sekcijama i drugim oblicima djelovanja pododbora.
Postupak kandidiranja, provođenja izbora te ostali poslovi vezani uz provođenje izbornog postupka detaljno se uređuju pravilnikom pododbora.
Član 23.
Sabor SKD "Prosvjeta" je najširi oblik djelovanja Društva.
Sabor SKD "Prosvjeta" čine svi članovi Društva.
Sabor SKD "Prosvjeta" saziva Glavni odbor prema potrebi, a predsjedava mu predsjednik Društva.
Član 24.
Skupština je najviše tijelo upravljanja Društvom.
Skupštinu čini 75 izabranih predstavnika pododbora SKD "Prosvjeta". Glavni odbor, u pripremi izborne skupštine, utvrđuje broj predstavnika svakog pododbora po principu zastupljenosti proporcionalne broju članova pododbora u odnosu na ukupno članstvo Društva, uz obavezu da svaki pododbor bira najmanje jednog predstavnika.
Predstavnike u Skupštinu Društva bira skupština pododbora tajnim glasanjem između više kandidata.
U slučaju prestanka rada nekog od predstavnika u Skupštini Društva, pododbor SKD "Prosvjeta" bira novog predstavnika u Skupštini o čemu pismeno obavještava predsjednika Društva.
Mandat izabranih predstavnika u Skupštinu Društva traje četiri godine odnosno kraće razdoblje ukoliko takvu statutarnu odluku donese Skupština Društva većinom glasova ukupnog broja članova.
Pododbori osnovani između dviju izbornih skupština Društva, na svojim osnivačkim skupštinama biraju po jednog predstavnika u Skupštinu Društva o čemu pismeno obavještavaju predsjednika Društva.
Član 25.
Sjednica Skupštine održava se svake godine, a po potrebi može i češće.
Izborna sjednica Skupštine održava se svake četvrte godine.
U slučaju ostavke ili prestanka rada jedne trećine (1/3) članova Glavnog ili Nadzornog odbora odnosno Suda časti saziva se izvanredna izborna sjednica Skupštine.
Sjednice Skupštine mogu biti redovne, izvanredne, tematske i svečane.
Sjednice prema odredbi stava 4. ovog člana sazivaju se prema potrebi.
Član 26.
Skupština pravovaljano odlučuje ako joj prisustvuje natpolovična većina članova.
Ako se na Skupštinu ne odazove natpolovična većina svih članova, Skupština se ponovo saziva u roku ne dužem od 30 dana.
Skupština odlučuje natpolovičnom većinom prisutnih članova Skupštine, osim ako Statutom nije drukčije utvrđeno.
Kod donošenja ili promjene Statuta Skupština odlučuje natpolovičnom većinom ukupnog broja članova Skupštine, a kod donošenja odluke o prestanku Društva Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova Skupštine.
Sjednicom Skupštine predsjedava predsjednik, odnosno potpredsjednici Društva.
Član 27.
Skupština Društva:
1. utvrđuje i donosi programske osnove djelovanja Društva i godišnji program rada,
2. donosi Statut Društva i druge akte za koje je nadležna prema Statutu,
3. donosi Odluku o prestanku Društva,
4. bira i opoziva Glavni odbor, Nadzorni odbor, Sud časti i druga svoja tijela,
5. razmatra i usvaja izvještaje o radu Glavnog i Nadzornog odbora, Suda časti te drugih od Skupštine izabranih tijela,
6. bira predsjednika, dva potpredsjednika i generalnog sekretara Društva te razmatra i usvaja izvještaje o njihovom radu,
7. donosi akt o radu Suda časti,
8. donosi akt o radu Nadzornog odbora,
9. rješava molbe i žalbe,
10. odlučuje o udruživanju u saveze ili zajednice udruga i međunarodne udruge,
11. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.
Prikaži verziju za ispis
|