VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Obilježena krsna slava društva
Održana Svetosavska akademija u prepunom Hrvatskom glazbenom zavodu, uz dodijelu godišnje nagrade društva "Sava Mrkalj" te nastup Divne Ljubojević i ansambla Melodi.

 

 

 

 

 

 


Nagradu "Sava Mrkalj" primio je otac Sime Mraovića, Jovo Mraović


Svetosavska tradicija

Društvo "Prosvjeta", kao krovna ustanova kulture i prosvjete Srba u Hrvatskoj, i ove godine je već tradicionalno obilježilo dan svoga zaštitnika sv. Save. Ovog najvećeg i najznačajnijeg srpskog svetitelja Srbi proslavljaju kao crkveni i narodni praznik od kraja XVIII vijeka, kada je i službeno priznat od tadašnjih habsburških vlasti u novoosnovanoj Karlovačkoj mitropoliji. Prvi srpski arhiepiskop, ali i prosvjetitelj, učitelj, pisac i diplomata, slavi se kao patron srpskog naroda, a posebno njegovih škola. Najstariji zapis o svetosavskoj proslavi predstavlja propovijed aradskog paroha iz 1806. godine. Tu je opisana parada vojne muzike i građana, pucanje pušaka i kanonada topova, koja se odvijala toga dana ispred crkve. Nekoliko godina kasnije, 1812. u Zemunu, uvedena je svetosavska proslava kao školska slava, kasnije prihvaćena i od drugih škola. Zasluga za to pripada svešteniku Jeftimiju Ivanoviću, koji je ranije službovao u fruškogorskom manastiru Kuveždinu, glavnom centru svetosavskog kulta, pa je radi toga i uzet ovaj dan za slavu. Ipak, kult ovog svetitelja širio se relativno sporo. Šezdesetih godina XIX vijeka u starim zbornicima, zabilježena je jedna od prvih verzija svetosavske himne „Voskliknem ljuboviju", do nas stigla u gotovo potpuno izmijenjenom izdanju. Kao crkveni patron češće se javlja tek krajem XIX i početkom XX vijeka, predstavljajući izraz jasno formirane nacionalne svijesti, posebno u ovim našim, prečanskim krajevima.

Nagrada društva "Sava Mrkalj" posmrtno Simi Mraoviću

Ovogodišnja Svetosavska akademija započela je dodjelom godišnje nagrade društva "Sava Mrkalj" posthumno piscu Simi Mraoviću. Nagradu, koja nosi ime još jednog našeg prosvjetitelja, istaknutog srpskog filologa, učitelja i monaha, također tragično preminulog u relativno ranim godinama, primio je u ime prerano otišlog Sime njegov otac Jovo Mraović. Uručio ju je predsjednik društva Čedomir Višnjić, naglašavajući značaj Siminog biografskog, antiratnog romana Konstantin Bogobojazni, prvog i jedinog našeg manjinskog romana. Višnjić je istakao količinu hrabrosti i istinoljubivosti potrebnu za objavljivanje ovakvog djela, znajući kakve je reakcije mogao očekivati, ne samo iz književnih krugova. Mraović je stupio vrlo mlad na književnu scenu, kao pjesnik, pripovjedač i kolumnist, gdje je ostvario respektabilan opus kojim bi se "mogli podičiti i mnogoljudniji jezici i razglašenije književnosti". Javio se, možda ne slučajno, zbirkom pjesama "Sezona otrova", da bi uslijedile zbirke "Rimljanima nedostaje milosti", "Na zemlji je sjena", "Između usana", "Laku noć Garbo", "Varaj me nježno" i "Bajke za plažu". Velik broj poklonika stekao je upravo povukavši se diskretno, sa službene, za njega počesto negostoljubive književne scene, u virtuelene sfere blog-kolumniste. Za čovjek koji je volio sve ljude i koji je zapamćen prvenstveno po svojoj dobroti i druželjubivosti, ova nagrada stiže možda prekasno, ali svakako zasluženo.

Nastup Divne Ljubojević i ansambla Melodi

Akademija će ostati upamćena i po nastupu Divne Ljubojević i pratećeg ansambla Melodi. Izvodeći pravoslavnu duhovnu muziku Srbije, Bizanta, Bugarske i Rusije, ostavila je jedinstven dojam svojim interpretativnim glasovnim mogućnostima ali i čitavom pojavom. Nevjerojatnom lakoćom pojanja, učenom od malih nogu u pjevnici manastira Vavedenja u Beogradu, izvela je zajedno s ansamblom petnaestak skladbi, završno sa Himnom Sv. Savi. Oduševljena publika dugotrajnim pljeskom nagradila je izvođače i vraćala ih na scenu. Svojim su nas kerubinskim glasovima barem na tren uzdigli i približili svetosavskim vrlinama i tradiciji.

Lj.V.


 

 

Prikaži verziju za ispis

Promocija zagrebačkog izdanja Romana o Londonu Miloša Crnjanskog
Sjećanje na Desanku Maksimović...
Izložba slika Nikole Medića
Предавање о 200-годишњици рођења Његоша
Љубивоје Ршумовић у Загребу
Izložba novih naslova s 58. Beogradskog sajma knjiga
Jesen u Petrinji 2013
Promocija knjige Radoja Arsenića - Remember Maksimir
NATJEČAJ za nastavnika ili profesora srpskog jezika ili hrvatskog i srpskog jezika
Јесен, и живот без смисла
U DARDI MALI JUBILEJ
Izložba Jovice Drobnjaka - Slikarski fotografiran motiv cvijeća
Ljetna škola srpskog jezika i kulture punoljetna!
POZIV NA PJEVAČKU RADIONICU I PREDAVANJE - U sklopu 8. Dana srpske kulture
Izložba Komora - iz srca hrasta gostovala u Banja Luci
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt