VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Inmemoriam: Jelka Smreka (1953 - 2008)

Jelka Smreka rođena je 20. srpnja 1953. u Bjelovaru. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Novoj Gradiški. Diplomirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Spomen području Jasenovac radila je neprekidno od 1. srpnja 1985. godine na poslovima kustosa.

Do 1991. radila je kao kustos zbirke za Staru Gradišku, kada je stručno obradila i vodila sve zbirke Spomen-muzeja Kula, Stara Gradiška (dokumenta, predmeta, fotografija, sjećanja, upitnika za preživjele logoraše), te samostalno vršila prihvat i vodstvo posjetitelja. U to vrijeme dopunila je izložbu "Dokumenti zločina" koju je Odbor za Kulu postavio u Kuli, a nakon istraživanja određenih tema vezanih uz ustaški logor u Staroj Gradiški, priredila je samostalne izložbe: Likvidacija zatočenika u ćelijama smrti 1942; Likvidacija sela Uskoci 1944; Razmjene zatočenika iz ustaških logora.

Bila je stručni suradnik pri snimanju dokumentarnog filma "Kula smrti" Vladimira Tadeja i stručni konzultant pri snimanju dokumentarnog filma "Krv i pepeo Jasenovca" Lordana Zafranovića. Uz poslove vezane za Spomen-muzej Kula, Stara Gradiška, obavljala je stručne i ostale poslove u Spomen području Jasenovac: prihvat posjetitelja u Memorijalnom muzeju u Jasenovcu, stručna vodstva, iskopavanja masovnih grobnica u Donjoj Gradini, organiziranje naučnih skupova, komemorativnih svečanosti za 22. travnja i 4. srpnja, susreta Zajednice memorijala Jugoslavije, vođenje dokumentacije i održavanje kontakata sa sekcijama preživjelih zatočenika, uređivanje pojedinih izdanja u biblioteci "Poruke" itd.

Nastavkom djelatnosti Spomen područja Jasenovac u lipnju 1997. pa do konca 1999. bila je jedini stručni djelatnik, što je značilo sve: koordinacija poslova na tehničkoj obnovi SPJ, razminiranje i uređenje spomeničkog prostora, obnova muzejske djelatnosti (prikupljanje i stručna obrada muzejske građe, okupljanje preživjelih logoraša, obnova biblioteke,) posjetitelji, stručna vodstva, svjedočenje na suđenju Dinku Šakiću, ustrojstvo Ustanove sukladno zakonskim propisima, utvrđivanje ratne štete na muzejskoj građi i mnogo toga zaboravljenog.

Zajedno s ostalim članovima povjerenstva Ministarstva kulture za izradu privremenog postava u Memorijalnom muzeju Spomen-područja Jasenovac bila je suautor u realizaciji tematskih izložbi: Spomen-područje Jasenovac
1968-1999.; Proboj logoraša 22. travnja 1945.; suradnik u realizaciji izložbe Koncentracioni logor Jasenovac − Izložba o počecima logorskog sustava kolovoz 1941.- veljača 1942. S učenicima Osnovne škole Jasenovac pokrenula je i vodila rad muzejske radionice te postavila mnoge izložbe. Muzejska radionica postala je temelj Obrazovnog centra Spomen-područja Jasenovac.

Godine 1988. zajedno s tadašnjim kolegama bila je suradnik na izradi muzejskog postava Memorijalnog muzeja (autori Antun Miletić i Dragoje Lukić), a za novi muzejski postav (otvoren 2006.) s kolegom Đorđem Mihovilovićem izradila je bazu podataka stalnog muzejskog postava i poimenični popisa žrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941.-1945. Bila je voditelj snimanja iskaza sjećanja preživjelih zatočenika/ca i autor scenarija njihovih iskaza koji su sastavni dio muzejskog postava Memorijalnog muzeja Spomen-područja Jasenovac.

Istraživanja o zbivanjima na području bivšeg logora III Ciglana Jasenovac poslije svibnja 1945. (razgovori i snimljeni iskazi sjećanja sudionika tog vremena, prikupljene fotografije, dokumenti) započela je još 1990, a nastavila i proširila 2002. Rezultate tog istraživanja objavio je Slavko Goldstein u tekstu "Radna grupa Jasenovac 1945.-1947.", u knjizi "Jasenovac 1941.-1945. − Logor smrti i radni logor". Tragična i prerana smrt zatekla ju je u rano jutro 18. prosinca 2008. na putu ka radnom mjestu gdje je kao kustos zbirke predmeta radila na dovršavanju novih web stranica JUSP Jasenovac.

Jelka Smreka je svojim radom i zalaganjem trajno obilježila instituciju u kojoj je radila. Na taj je način decenijama gradila ugled izuzetne osobe, kolege i prijatelja. Ideali ravnopravnosti, tolerancije, jednakosti, humanosti i prijateljstva među ljudima, bez obzira na to kojeg oni socijalnog statusa bili, kojoj vjeri, naciji ili rasi pripadali za nju nisu bili prazni pojmovi, već njezin način ponašanja. Upravo to izdizalo je Jelku iznad vremena u kojemu je živjela i stvarala. Bila je istinski kozmopolit, čovjek bez ijedne predrasude, kojega su svi ljudi dobre volje primali raširenih ruku i koji je tako postupao prema svima drugima. Njezina djela ostaju nam kao trajno sjećanje na to da je među nama jednom bio Čovjek, a biti Čovjek to je nešto sveto, kao što reče nedavno preminuli bivši jasenovački logoraš i dobar Jelkin prijatelj Jakica Atijas.

Đorđe Mihovilović (Novosti)

 

 

 

 

Prikaži verziju za ispis

Izložba narodnih nošnji nacionalnih manjina u Muzeju Moslavine u Kutini
ODRŽANI LIPOVLJANSKI SUSRETI 2013
„NAŠI DANI“ RADOSLAVA MILENKOVIĆA
VEČER SA SRPSKIM PISCIMA
Vladan Desnica i 'Desničini susreti': pogled unatrag, pogled unaprijed
Gostovanje FaVI Teatra iz Beograda
СЕМИНАР ТРАДИЦИОНАЛНОГ ПЕВАЊА
Tribina-„Godišnjica martovskog nasilja na Kosovu i Metohiji“
VI. GUMBEKOVI DANI
Predstavljanje knjige Drage Roksandića
Циклус предавања Бранка Чоловића
SRPSKO VEČE
Predstavljanje knjige dr. Aleksandra Jerkova
Gostovanje u ZKM-u
Promocija knjige Jagode Kljajić
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt